Vijesti iz Bijelog Polja

Građani su nam na prvom mjestu!

U JAVNOJ UPRAVI ZAPOSLENO PREKO ČETRDESET HILJADA LICA

U JAVNOJ UPRAVI ZAPOSLENO PREKO ČETRDESET HILJADA LICA

Prema podacima za obračun zarada kojim raspolaže Ministarstvo finansija, rada i socijalnog staranja, u avgustu 2021. Godine na centralnom nivou je bilo zaposleno 42. 439 osoba, dok je prema podacima iz Registra poreskih obveznika Uprave prihoda i carina (CROO), u jedinicama lokalne samouprave u avgustu 2021. Evidentiran 14. 931 zaposleni.
Ovi podaci saopšteni su portalu Dnevne iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.


“Vlada je na kraju 2020. Zatekla porast broja zaposlenih na centralnom i lokalnom nivou od 8% – 42. 193 lica na centralnom nivou, a na lokalnom 13. 235 lica, u odnosu na polaznu osnovu iz 2017. Godine, iako je ranijim planskim i strateškim dokumentima bilo planirano smanjenje broja zaposlenih na centralnom nivou 5%. A na lokalnom za 10%“, tvrde u Ministastvu javne uprave.

U JAVNOJ UPRAVI ZAPOSLENO PREKO ČETRDESET HILJADA LICA


Cilj je, kažu, da proces optimizacije pruži podršku ka uspostavljanju transparentne administracije koja na adekvatan način odgovara potrebama građana i privatnog sektora, uz istovremeno rasterećivanje državnog i opštinskih budžeta.


“Nepostojanje jedinstvenog informacionog sistema za pouzdano praćenje kretanja broja zaposlenih otežava planiranje racionalizacije javne uprave. Zato sada radimo na uvezivanju centralne kadrovske evidencije sa sistemom za obračun zarada kojim raspolaže Ministarstvo finansija, rada i socijalnog staranja. Novom Strategijom reforme javne uprave za period 2022-2026. Planiramo nova rješenja koja podrazumijevaju sprovođenje funkcionalnih sektorskih analiza, jasno mapiranje procesa rada i nadležnosti u institucijama, sagledavanje broja zaposlenih i opterećenosti na nivou organa, organizacionih jedinica i na individualnom nivou, te spajanje određenih funkcija“, navode iz tog resora.


Napominju i to da bi se postigla optimizacija biće potrebno jačanje postojećih mehanizama – internog tržišta rada i instituta tehnološkog viška koji će omogućiti veću horizontalnu i vertikalnu fluktuaciju zaposlenih, ali i garantovati prava stečena po osnovu rada.