STIJOVIĆ: OČEKIVATI NOVI RAST CIJENA BRAŠNA ŽITARICA I ULJA ZBOG SUKOBA U UKRAJINI 

STIJOVIĆ: OČEKIVATI NOVI RAST CIJENA BRAŠNA ŽITARICA I ULJA ZBOG SUKOBA U UKRAJINI

Na crnogorskom tržištu je, zbog sukoba između Rusije i Ukrajine, realno očekvati novi rast cijena brašna, žitarica i ulja. Saopštio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandar Stijović i dodao da efekat čitavog globalnog poremećaja može uzrokovati ozbiljnu nestašicu.

– Još ne znamo kako će se stvari razvjati. I dalje traju mirovni pregovori i nadamo se da će se stvari smiriti. Kroz ovogodišnj Agrobudzet imamo mogućnost da unapređujemo poljoprivrednu proizvodnju i povećamo našu nezavisnost u proizvodnji hrane. Plan je da se unaprijede mogućnosti za veću proizvodnju domaće hrane. Kako bi mogli da osiguramo da u slučaju većih poremećaja imamo obezbijeđenu hranu za potrebe našeg stanovništva – kazao je Stijović.

On se na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen ovogodišnji Agrobudzet, osvrnuo na negativne efekte eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine kada je u pitanju globalno snabdijevanje hranom. Kao i mogući poremećaji na tržištu

Stijović je rekao da su neposredno prije početka sukoba dobili povratne informacije da su uvezene značajne količine namirnica. Da su naši kapaciteti popunjeni i da smo sada na nivou redovnih potreba za tri mjeseca.

– Globalna stuacija izazvana ratom u Ukrajini prijeti globalnom snabdijevanju hranom. Mi ne posjedujemo robne rezerve već od 2003. Godine i nemamo nijedan zaštitni mehanizam u slučaju katastrofa i poremećaja u snabdijevanju –  objasnio je Stijović.

STIJOVIĆ: OČEKIVATI NOVI RAST CIJENA BRAŠNA ŽITARICA I ULJA ZBOG SUKOBA U UKRAJINI

Prema njegovim riječima, postojeći Zakon o interventnim nabavkama zavisi od procjene opština i u tom smislu je potrebna široka saradnja da bi roba nabavljana na taj način mogla da se distribuira.

 – Budući da smo zemlja koja je visoko zavisna od uvoza, usmjereni smo na evropsku ekonomju i zavsimo od kretanja na tim tržištima. Dok cijene robe zavise od berze –  saopštio je Stijović.

On je rekao da su dan nakon početka sukoba, 25. Februara, cijene žitarca značajno skočile, kao i uglja i naftnih derivata.

 – Ukrajina i Rusija su veliki izvoznici osnovnih prehrambenih proizvoda, na prvom mjestu suncokretobog ulja, i to je jedan od sektora koji će biti među prvima pogođen –  kazao je Stijović.

Tu je, prema njegovim riječima, i sektor pšenice i kukuruza.

Stijović je podsjetio da je cijena jestivog ulja u Crnoj Gori u prošloj godini porasla 37,6 odsto.

 – Iako brašno, žitarice, jestivo ulje i stočnu hranu domaći trgovci uglavnom uvoze iz Srbije, ti se proizvodi trguju na berzama i zavise od cijena kretanja na međunarodnom tržištu. Treba znati da velike zemlje, poput Kine, kupuju na međunarodnom tržištu velike kolčine i plaćaju čak i unaprijed žetve za narednu godinu – rekao je Stijović.

Sa druge strane, zemlje regiona, odakle Crna Gora najviše uvozi, kreiraju robne rezerve, popunjavajući svoje kapacitete. Čime se na posredan način stvara nestašica na tržištu.

 – Ono što će nastati kao problem je momenat kada se Rusija isključi iz SWIFT sistema plaćanja, jer će u tom trenutku biti u nemogućnosti da naplati proizvode koji kreću prema Evropi. To će dovesti do problema da samo ono što je avansno plaćeno može da stigne i tada očekujemo da ćemo imati problem u snabdijevanju, koji se neće odmah odrazti na Crnu Goru, već zavisno od razvijanja ratnih dejstava – saopštio je Stijović.

On je rekao da su crnogorski kapaciteti robnih rezervi prilčno unšteni i da od 2003. godine ne postoje.

– Ti objekti su devastirani, čak su i instalacije u njima počupane i dijelovi opreme odnešeni. Oni se ne mogu tako brzo staviti u funkciji i to je nešto na čemu trenutno radi Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa ostalim resorima – objasnio je Stijović.

On je dodao da je činjenica da Crna Gora nema skladišne kapacitete.

Postoji, kako je rekao, mogućnost iznajmljivanja silosa od privatnika u Crnoj Gori, ali ih i oni sada popunjavaju za svoje potrebe.

 – Resursi u Crnoj Gori za osiguranje u slučaju prirodnih katastrofa, rata i prekida snabdijevanja, su relatvno uništeni. Vrlo su nam ograničene mogućnosti, iako imamo finansijska sredstva, ali problem je logistika, gdje to držati i način distribucije – zaključio je Stijović.

Izvor: Dan