STANOVA ZA 82.000 VIŠE, ALI IH GRAĐANI NE MOGU PRIUŠTITI

STANOVA ZA 82.000 VIŠE, ALI IH GRAĐANI NE MOGU PRIUŠTITI

U Crnoj Gori je od 2011. godine broj stanova povećan za 82.169, pokazuju podaci Uprave za statistiku, prema kojima su popisom iz 2023. evidentirane 396.873 stambene jedinice, a prije 12 godina bilo ih je 314.704.

U Bijelom Polju je broj stanova veći za 857.

Osim što je broj stanova u Crnoj Gori rastao, nijesu mirovale ni njihove cijene, pa je tako, po podacima Monstata, prosječna cijena metra kvadratnog 2011. u Podgorici bila 1.118 eura, a danas je skoro pa nemoguće naći stan koji košta manje od 2.000 eura po kvadratu, iako zvanični podaci pokazuju da je u pitanju iznos od 1.700 eura.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu 2023. godine iznosila je 1.643 eura, u primorskom regionu 1.584 eura, a u sjevernom regionu 1.288 eura.

Imamo veliki porast broja stanova, a učešće države u stanogradnji ravno je nuli, što dovoljno govori o socijalnoj i državi pravde koja ima preko 30.000 podstanarskih porodica, koje država niti prepoznaje niti želi znati za njih, ističe Živković.

– Bez ikakve socijalne politike stanovanja i bez namjere da se ona uopšte sprovodi, podstanari definitivno ne mogu očekivati ništa novo, i to jeste upravo naša borba da se stvari promijene za one koji su već decenijama bez krova nad glavom, bez ikakve nade i potpuno nezaštićeni iako su upravo podstanari pretrpjeli najveći finansijski udar u protekloj godini. Lako je dići kredit ili uložiti sredstva koja već imate i kupiti nekretninu koju će podstanari otplaćivati svojim rentama, a da pri tome vlasnici čak i ne moraju da plaćaju porez, jer ih država podržava u tome na vlastitu štetu, zapravo na štetu svih građana – kazao je Živković.

Koliko je teško priuštiti stan najbolje znaju u Udruženju podstanara, čiji predsjednik Dragan Živković za “Dan” kaže da je Crna Gora veliko gradilište, na kojem vladaju tržišni zakoni ponude i potražnje, ali mu nije jasno ko kupuje stanove kojih je svakog dana sve više.

– Na desetine podstanarskih porodica mogu samo da sanjanju o kupovini stana. Banke su ranije objavile da je odobren manji broj stambenih kredita u odnosu na prethodne godine. Po trenutnim cijenama, sa prosječnim platama teško možete priuštiti sebi stambeni kredit. Takođe, mislim da stranci više rentiraju nego što kupuju stanove. Očigledno se radi o prilivu ogromnog novca u Crnu Goru, kako iz domaćih izvora, tako i iz inostranih, koji se sve više ulaže u nekretnine. Biće interesantno kada Monstat saopšti podatke koliko imamo rentiranih stanova, a koliko praznih. Svakako sam mišljenja da je Crna Gora, budući da se ne poštuju zakoni, plodno tlo, zašto ne reći, i za pranje novca, i to baš kroz građevinski biznis. Rentiranje stanova je inače van svih zakonskih okvira, zbog čega država trpi ogromnu finansijsku štetu, a posebno je indikativno što niko od nadležnih i ne pominje to, a kamoli da se nešto uradi po tom pitanju – ističe Živković.

Građanski aktivista Milko Kulidžan kaže da bi bilo veoma interesantno saznati ko su vlasnici mnogobrojnih stanova kojih je sve više u Crnoj Gori.

– Preliminarni rezultati popisa dali su jedan interesantan podatak. Naime, Crna Gora ima oko 630.000 stanovnika i oko 396.000 stanova. Ako bismo sve stanovnike ove zemlje iselili iz kuća i uselili u stanove, a pritom pazili da u svakom stanu budu maksimalno dvije osobe, ostalo bi nam oko 80.000 neuseljenih stambenih jedinica. Bilo bi interesantno saznati ko su vlasnici tolikih stanova, koliko njih su strani državljani, a koliko državljani Crne Gore. Ti podaci su, iz mog ugla posmatranja, mnogo važniji od podataka o broju pripadnika određene vjere ili nacije i ti podaci bi bili od velike koristi istražnim organima kada se usvoji dugo očekivani zakon o porijeklu imovine – smatra Kulidžan.

Izvor: Dan