POLOVINA MLADIH BI DA ODE IZ DRŽAVE

POLOVINA MLADIH BI DA ODE IZ DRŽAVE

Ukupan broj stanovnika blago opada, dok se znatan pad bilježi u kategoriji mladih od 15 do 29 godina, i iznosi čak minus 12. 57 odsto u odnosu na 2011. Godinu kada je bilo 132. 702 mladih tog uzrasta, ukazano je u Strategiji za mlade

Broj mladih u Crnoj Gori u konstantnom je opadanju, a podaci za prošlu godinu pokazuju da Crna Gora ima oko 16. 000 manje stanovnika dobi od 15 do 29 godina nego što je imala 2011. Godine. U strategiji za mlade 2023–2027. Konstatuje se da 50 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru u potrazi za boljom budućnošću, dok 70 odsto mladih razmišlja o odlasku iz države.

Svaka druga mlada osoba svoj život u budućnosti ne vidi u Crnoj Gori. Skoro petina mladih iz Crne Gore svoj život vidi u Americi (18. 2 odsto). “Negdje drugo” bi otišao svaki deseti mladi (11,6 odsto), u zemlje regiona 8,9 odsto, u države članice EU 6. 3 odsto, a u Rusiju 2,4 odsto.

Na popisu 2011. bilo je 141.869 mladih, uzrasta od 15 do 30 godina, i činili su 22. 88 odsto ukupnog stanovništva Crne Gore.

“U strategiji za mlade konstatuje se da socioekonomski i životni uslovi u crnoj gori potvrđuju da jednak pristup zdravstvenoj zaštiti ne znači jednakost u zdravlju. A da je mentalno zdravlje mladih posebno ugroženo

– Po godišnjim procjenama broja stanovnika MONSTAT-a za 2022. Za uzrast 15–29 godina (ne uključuje mlade sa navršenih 30 godina) iznosi 116. 011 od ukupno procijenjenih 617. 863 stanovnika. Prema procjeni, ukupan broj stanovnika blago opada (-0,35%), dok je pad značajan u kategoriji mladih 15–29 godina, i iznosi čak minus 12. 57 odsto u odnosu na 2011. godinu kada je bilo 132. 702 mladih tog uzrasta – navodi se u Strategiji za mlade.

Skoro polovina mladih nema posla

Mladi u Crnoj Gori suočavaju se i s problemom visoke nezaposlenosti – prema podacima Uprave za statistiku, stopa nezaposlenosti za kategoriju 15–24 godine u prvom kvartalu 2022. Godine iznosila je 40,5 odsto.

POLOVINA MLADIH BI DA ODE IZ DRŽAVE

– Žene su češće pogođene nezaposlenošću, a razlozi ovakvog trenda uprkos akademskom uspjehu žena su prvenstveno u jasnoj rodnoj segregaciji zanimanja. Situaciju dodatno otežavaju i patrijarhalne norme koje se izražavaju kroz stavove poput onog trećine žena u Crnoj Gori koje smatraju da muškarac treba da privređuje najvećim dijelom u domaćinstvu, dok će žena preuzeti veći, ako ne i sav posao u kući. Iskustva mladih ljudi pri pokušaju integrisanja na tržište rada, gdje su prilike za zapošljavanje jako ograničene, povezuju se sa problemima diskriminacije, nepotizma, korupcije. Mladi prijavljuju negativna iskustva sa radom u privatnim firmama i može se zaključiti da značtan broj nezaštićenih mladih ljudi radi u (polu)sivim ekonomskim zonama, a posebno su ugroženi mladi iz porodica koje su korisnice materijalnog obezbjeđenja (MOP), koji su često izloženi sivom tržištu i samim tim i opasnostima od povreda na radu – navodi se u strategiji.

U tom dokumentu se konstatuje da socioekonomski i životni uslovi u Crnoj Gori potvrđuju da jednak pristup zdravstvenoj zaštiti ne znači jednakost u zdravlju, a da je mentalno zdravlje mladih posebno ugroženo.

– Kod mladih je izražena slaba motivacija (21. 7 odsto) i osjećaj bezvoljnosti (20,9 odsto) kao vrlo prisutni psihološki problemi sa kojima se mladi u Crnoj Gori suočavaju. Većina (58. 5 odsto) njih koji kažu da su makar jedno od navedenih stanja osjetili u skorije vrijeme kaže da su im poznati servisi ili adrese na koje se mogu obratiti za pomoć. I pored toga, veoma je mali broj mladih koji to zaista i rade, a čak 78. 8 odsto ispitanika kaže da nijesu tražili nikakvu stručnu pomoć u vezi sa problemima u oblasti mentalnog zdravlja – navodi se u strategiji.

Izvor: Dan