NI MANJE DRŽAVE, NI VEĆIH EKOLOŠKIH PROBLEMA

Protestom ekoloških aktivista i građana i ekološkim forumom u kojem su učestvovali donosioci odluka – političari, ambasadori, predstavnici akademske zajednice i privrede – juče je na Žabljaku obilježeno 35 godina od usvjanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.

Dok je sa protesta poručeno da danas, tri i po decenije od proglašenja Crne Gore za ekološku državu, nema puno razloga za slavlje i da je sve više ekoloških problema, na panelima tokom foruma ocijenjeno je da je tokom 35 godina urađeno dosta, ali da je moglo više, uz zaključak da Crna Gora nije ispunila sve uslove da bi bila ekološka u punom smislu te riječi.

Predstavnica Parka prirode Rijeka Zeta Vjera Šubić kazala je na protestu da fekalije ne mogu biti na izvorištima i da građani imaju pravo na čist vazduh, čiste rijeke i zdravu zemlju. Poručila je da se o ekološkoj državi ne može govoriti samo na panelima i u dokumentima.

– Tamo je mrtvo slovo na papiru – ovdje je živi čovjek, živa rijeka, živa planina i živo more – naglasila je Šubić.

Izvršni direktor NVO Breznica Milorad Mitrović kazao je da su ekološki aktivisti došli da podsjete učesnike obilježavanja jubileja da oni već 35 godina ekološku državu brane na ulici. On je ukazao da Crna Gora iz godine u godinu ima sve složenije ekološke probleme koji se ne rješavaju.

– Ni manje države, ni većih ekoloških problema, iako je samu sebe proglasila ekološkom – rekao je Mitrović.

On je poručio da ekološki aktivisti neće odustati dok institucije ne počnu da rade posao za koji su plaćene.

Predstavnica Građanske inicijative “Spasimo Brezna” Vesna Radojević rekla je da su se okupili kako bi pitali šta se danas slavi.

– Mi ne znamo, ne vidimo da ima šta da se slavi, ali vidimo da ima šta da se brani u ovoj našoj Crnoj Gori – istakla je Radojević.

Na ekološkom forumu koji su na Žabljaku organizovali Delegacija Evropske unije (EU) i Fondacija “Petrović Njegoš”, u saradnji sa Vladom, ministar ekologije Damjan Ćulafić ocijenio je da Crna Gora još nije ispunila sve uslove da bi u punom smislu bila ekološka država, ali je na dobrom putu da potpuno odbrani taj ustavni status. Smatra da stanje u ovoj oblasti nije idealno, ali ni depresivno, i da je napredak evidentan i na terenu i u zakonodavnom okviru.

Potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović smatra da još nije vrijeme za slavlje kada je riječ o statusu Crne Gore kao ekološke države, ali da je 35. godišnjica važna prilika da se sagleda šta je u toj oblasti urađeno. Ona je ocijenila da najveće zasluge što se danas još govori o ekološkoj državi pripadaju otpornosti crnogorske prirode i upornosti ekoloških aktivista, nevladinih organizacija, istraživačkih medija i pojedinaca posvećenih njenoj zaštiti.

Satler: Opravdane kritike ekoloških aktivista

Ambasador Johan Satler smatra da je za 35 godina mnogo toga urađeno, ali da je svakako moglo i više.

– Trebalo je više da uradimo, ali nemojmo se zadržavati na tome šta smo trebali da uradimo. Vidimo šta treba da uradimo sada – poručio je Satler.

On se osvrnuo i na protest ekoloških aktivista organizovan ispred mjesta održavanja skupa, navodeći da pozdravlja njihovo okupljanje.

– Ovo je demokratija i to treba da se dešava – kazao je Satler, dodajući da se zapravo slaže sa njihovim kritikama i da se nada da će se kasnije pridružiti skupu.

Predsjednik Fondacije “Petrović Njegoš”, princ Nikola Petrović Njegoš, kazao je da razumije razočaranje i bijes ekoloških aktivista, jer se, kako je ocijenio, čini da je Crna Gora nekoliko decenija zaboravljala obaveze koje proizilaze iz opredjeljenja da bude ekološka država.

Potpredsjednica Skupštine Anđela Vojinović ocijenila je da je proglašenje Crne Gore ekološkom državom prije 35 godina bilo ispred svog vremena, ali da društvo i donosioci političkih odluka tada nijesu bili u potpunosti spremni za takvu ideju.

Direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) Marinela Đuretić kazala je da je priroda bila najotporniji i najjači saveznik u očuvanju vizije Crne Gore kao ekološke države, dok društvo nije pokazalo dovoljan nivo odgovornosti.

– Ako Crna Gora želi da 2050. godine ima očuvana zaštićena područja, nije dovoljno sačuvati samo njihove granice. Moramo sačuvati i vrijednost i sadržaj onoga što se u njima nalazi – poručila je Đuretić.

Moderatorka panela, direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta “Donja Gorica” (UDG) Ivana Vojinović, naglasila je da pitanje više nije samo šta je Crna Gora uradila u proteklih 35 godina, već šta treba da uradi u narednim decenijama kako bi zaista postala ono za šta je proglašena 1991. godine – ekološka država.

U okviru ekološkog foruma, na Žabljaku je juče svečano otkriveno spomen-obilježje posvećeno statusu Crne Gore kao ekološke države. Spomen-obilježje su otkrili ministar Ćulafić, princ Nikola Petrović Njegoš, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler i predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.

Izvor: Dan