ZEMLJOTRESOM MOŽE BITI UGROŽENA SVAKA PETA ŠKOLA I 100.000 NELEGALNIH OBJEKATA

ZEMLJOTRESOM MOŽE BITI UGROŽENA SVAKA PETA ŠKOLA I 100.000 NELEGALNIH OBJEKATA

U Crnoj Gori 40 odsto vaspitno-obrazovnih ustanova nema građevinsku (upotrebnu) dozvolu, skoro trećina objekata nema projekat zgrade. A svaka peta je izgrađena na terenu (području) koji je u potencijalnom riziku od zemljotresa, a po osam odsto na tlu u riziku od poplava i klizišta, pokazuju podaci iz analize “Procjena rizika od katastrofa Crne Gore”. Studija Ministartva ekologije od 2018. Godine “Elementarne nepogode i rizik od tehničkih incidenata” pokazuje da podmorje i priobalni dio Crne Gore posjeduju znatno viši seizmogeni potencijal u odnosu na sjeverni region.

Zemljotresi sa magnitudom iznad 6,5 mogu se, sa velikom vjerovatnoćom očekivati u narednom periodu praktično na cijelom Crnogorskom primorju, podmorju i neposrednom zaleđu, sa mogućnošću formiranja tektonskih ruptura i deformacija zemljine kore većih razmjera. Seizmogeni potencijal prostora Crne Gore opada ka unutrašnjosti, tako da na krajnjem sjeveru očekivane maksimalne magnitude zemljotresa ne prevazilaze vrijednosti od 5,5 jedinica Rihterove skale.

Seizmolog Branislav Glavatović za “Dan” navodi da je maksimalna jačina zemljotresa kod nas osam jedinica Rihterove skale, odnosno onakav kakav smo imali 1979. Godine na primorju. A prema procjenama i na osnovu sadašnjeg stanja po pitanju izgrađenosti, broj žrtava bi se, u zavisnosti od perioda godine, mjerio hiljadama.

On ističe da se zemljotres slične jačine ne može sa sigurnošću predvidjeti. Ali je očekivano da se on ponovi nakon 100 godina. Ipak, kako navodi, kod nas se o tome mnogo i ne misli. Jer je izgradnja objekata često praćena nepoštovanjem propisa, a posebno zabrinjava bezbjednost onih koji žive u oko 100. 000 nelegalnih objekata.

ZEMLJOTRESOM MOŽE BITI UGROŽENA SVAKA PETA ŠKOLA I 100.000 NELEGALNIH OBJEKATA

– Problem sa tim objektima je što se oni često rade na brzinu, kako bi se što prije završilo i da inspekcija ne bi zapečatila objekat. Ne kažem da su svi ti objekti nebezbjedni, ali većina sigurno jeste. Jer ne znam koliko su se poštovali seizmički standardi – izjavio je za “Dan” Glavatović.

Upozorava da bi u slučaju zemljotresa do osam jedinica Rihterove skale posledice bile katastrofalne, ali ih je nemoguće sa sigurnošću predvidjeti.

– I pored velikog ulaganja u prognozu i ulaganja u zaštitu u Turskoj, oni već 15 godina rade projekte koji su orijentisani na zaštitu objekata od očekivanih zemljotresa, vidimo da su posledice, ipak, velike i tamo. Jači zemljotres od osam jedinica kod nas se ne može desiti jer geodinamični potencijal ovih prostora nije takav da se to može generisati. Ono 1979. Godine što se desilo je neki maksimum koji se može kod nas projektovati. Prostor na primorju i dalje ostaje poprište mogućih i vjerovatnih zemljotresa u budućnosti, ali srećom njihov povratni period je veoma dug. Pretpostavljamo na bazi proračuna da je to za 100 ili 200 godina. Ali s obzirom na to da je skala izražena u Rihteru, bilo je manjih zemljotresa od 5-6 jedinica koji mogu biti češći – kazao je Glavatović.

On ističe da je u seizmologiji jedan od osnovnih ciljeva izrada seizmičnih karata opasnosti. A Sveti gral je prognoza, kratkoročna, ali je još nemamo.

– Karte su prognoza. Karte su inovirane i pripodobljene. Kvalitetna su osnova za projektovanje objekata koji bi bili zaštićeni. Nepridržavanje propisa dovodi do većeg rizika, gubitaka života i materijalnih dobara. Prekomjerna gradnja koju imamo i koja dobrim dijelom nije kontrolisana, ne ide nam u prilog. Nelegalne gradnje je dosta i velika je vjerovatnoća da ti objekti koji nijesu usklađeni sa propisima da su veoma ugroženi. A ne samo oni već i objekti uz njih i blizu njih koji su kvalitetno projektovani. Devastacija prostora uz nekontrolisanje vodi haosu i povećanju seizmičkog rizika.

ZEMLJOTRESOM MOŽE BITI UGROŽENA SVAKA PETA ŠKOLA I 100.000 NELEGALNIH OBJEKATA

Seizmički hazard je prirodno stanje i opasnost koja se ne može spriječiti, ali se može uticati na posledice. Kvalitetnom izgradnjom i projektovanjem, kontrolom, sprečavanje nadgradnje objekata i time njihovog slabljenja, može se u znatnoj mjeri prevenirati rizik. Sada se rade planovi zaštite zemljotresa na teritoriji svih opština i nadamo se da će ti planovi zaživjeti u praksi što do sada nije bio slučaj i nadam se da će doprinijeti prevenciji i smanjivanju gubitaka u budućim zemljotresima – naglasio je Glavatović.

Nepoštovanje zakona uvod u katastrofu

Glavatović ukazuje da su snažni zemljotresi u nelegalnim naseljima uvod u katastrofu.

– Nažalost, baza podataka o stambenom fondu i distribuciji stanovništva po stanovima, mjesnim zajednicama i naseljima je nesređena, za samo 600. 000 stanovnika, koliko naša država ih ima, ta baza ne postoji. Podgorica i Bar imaju geoportale ali oni su za vanjsku analizu i razgledanje, ali ne i za stručne analize.

Bez analize podataka o građevinskom fondu i broju stanovnika ne može se dati kvalitetnija prognoza o budućim kosenkvencama. A time ne možemo mnogo raditi na prevenciji, zato se u analize ulazi sa pretpostavkama. Popis je prilika za to. Ali sumnjam da će se to raditi jer bi onda u popisu morali daučestvuju i građevinski inženjeri. Zaključuje Glavatović.

Fotografije su zabilježene 1979. Godine u Kotoru i Baru, nakon zemljotresa.

Izvor: Dan