ZAŠTO NEMA GOLUBOVA?

ZAŠTO NEMA GOLUBOVA?

Naši sugrađani u poslednje vrijeme informišu redakciju VBP portala da je sve manje golubova na mjestima gdje ih je prije bilo znatno više. Da li je za ovo odgovoran antropogeni faktor ili je ipak uticaj prirode? Golubovi su miroljubive, krupnije ptice koje žive skoro svuda u svijetu.

Razlog za manjak golubova može biti promjena uslova. Uslovi su značajni i neophodni za njihov opstanak. Nedostatak hrane je primjetan problem. Razgovarajući sa našim sugrađanima došli smo do zaključka da golubove hrani mali broj ljudi i da oni traže bolja i prilagodljivija mjesta za život. Glad je najdestruktivniji faktor kod naših ptica. Ona prevodi njihov život na borbu za opstanak.

„U zadnje vrijeme primjećujem da golubova nema uprkos tome što sam ih redovno hranila. Da li smo uzrok mi ili je ipak priroda učinila svoje, ne znam. Navikli smo se na njih i smatram da su lijep dio naše svakodnevnice“ – zaključuje radnica trafike.

Povećavanje predatora kao što su mačke ili ptice grabljivice može izazvati nesigurnost kod golubova. To će ih navesti da izbjegavaju područja u kojima su ugroženi. Ljudske aktivnosti takođe mogu imati uticaja. Uzurpiranje njihovog staništa može da predstavlja prijetnju i da ih uznemiri. Ako se, na primjer postavi bodljikava žica za njih će to postati mjesto koje nije bezbjedno za njihov opstanak. Ovu vrstu, prati i pojava bolesti koja može da redukuje ovu vrstu ptica.

Poznati biolog i profesor u bjelopoljskoj gimnaziji, mr Tomislav Tomović je za naš portal govorio na ovu temu.

„Mišljenja sam da još ne možemo govoriti o smanjenju brojnosti golubova u našem gradu. Golubovi imaju takav karakter da se sada više ne boje ljudi. Da bi preživjeli postali su dosta tromi, a s druge strane su vrlo slobodni, u kontaktu sa ljudima koji ih hrane. Golubovi su svaštojedi kojima odgovora što ih ljudi hrane svim i svačim, iako im ta hrana ne odgovara. Kada pogledate ulice vidite dosta zgaženih golubova. Oni obično stradaju jer ne žele da se sklone sa ulice dok ne pojedu svu hranu, pa makar i nastradali. Ono što trenutno znamo je da mikroklima u gradovima utiče na povećavanje golubova. Zimi je temperatura u gradovima uvijek viša nego u ruralnim sredinama što im pogoduje za razmnožavanje.“

Tomović ističe da golubovi nose niz problema sa sobom.

„Počev od uništavanja spomenika, fasada, jer njihov izmet izaziva kisjele reakcije pa dovode do korozivnih procesa. Samo jedna jedinka goluba za godinu dana proizvede do 12 kg izmeta, a to je najveći rizik za ljude. Prisutni su značajni rezervoari mnogih patogenih parazita koji se mogu prenijeti na druge domaće životinje i čovjeka. Zbog toga golubove nazivamo ,,letećim pacovima‘’.

„U Evropi su već krenuli u rat sa golubovima, pa iako je u Briselu zabranjeno hvatanje i ubijanje golubova , grad je usvojio strategiju i instalirao hranilice za ptice sa hranom koja u sebi sadrži kontracepciju zbog koje golubovi privremeno ne mogu da se razmnožavaju. Ovaj pristup donosi dobre rezultate. Na nekim mjestima broj golubova je smanjen za 50%“ – zaključuje profesor Tomović.