Vijesti iz Bijelog Polja

Građani su nam na prvom mjestu!

ZA TRI MJESECA ZAPLIJENJENO SKORO POLA TONA DROGE

ZA TRI MJESECA ZAPLIJENJENO SKORO POLA TONA DROGE

Tokom prva tri mjeseca ove godine u Crnoj Gori je zaplijenjeno skoro pola tone narkotika. Kao i svake godine, najveći dio zaplijenjene droge čini marihuana.

Poslednjih godina primjetno je smanjenje ukupnih količina zaplijenjenih narkotika, jer veće količine, uglavnom tone kokaina, za čiji se šverc sumnjiče crnogorski državljani, uglavnom padaju po raznim evropskim i svjetskim destinacijama. Karteli u kojima bitnu ulogu igraju držaljani Crne Gore i dalje su u samom vrhu krijumčarskog lanca na području Evrope. Crnogorski klanovi, čija je osnovna djelatnost šverc kokaina, drže primat u tom nelegalnom biznisu i imaju razgranatu mrežu saradnika u mnogim državama. Uprkos rekordnim zaplenama i hapšenjima, kokainski biznis i dalje cvjeta i zadaje glavobolju istražiteljima širom svijeta.

Prema podacima koji su “Danu” dostavljeni iz Uprave policije, do kraja marta ove godine zaplijenjen je 446,1 kilogram marihuane.

ZA TRI MJESECA ZAPLIJENJENO SKORO POLA TONA DROGE

– Službenici Uprave policije su u prva tri mjeseca 2024. Godine zaplijenili ukupno 453,5 kilograma različitih vrsta droga: 446,1 kilogram marihuane, 6,5 kilograma heroina, 846,7 grama kokaina i 36,1 gram amfetamina. Zaplijenjena opojna droga, u zavisnosti od postupka, čuva se u depoima Višeg suda, Osnovnog suda i Suda za prekršaje – saopštili su “Danu” iz Tima za odnose s javnošću Uprave policije.

Prošle godine zbog narkotika osumnjičeno 305 osoba

Prema podacima iz izvještaja MUP- a, na području Crne Gore tokom prošle godine otkriveno je 313 krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama, i to: 253 krivična djela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga; sedam krivičnih djela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga putem pomaganja; 53 krivična djela omogućavanje uživanja opojnih droga, od kojih jedno u produženom trajanju. Zbog osnovane sumnje da su počinili ova krivična djela, nadležnom tužiocu podneseno je 259 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 305 lica.

Od ukupnog broja podnijetih krivičnih prijava zbog organizovanog krijumčarenja opojnih droga, Specijalnom državnom tužilaštvu je podneseno šest krivičnih prijava i izvještaja kao dopuna krivične prijave, kojima je procesuirano 65 lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivična djela: 28 neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, jedno omogućavanje uživanja opojne droge u produženom trajanju, šest stvaranje kriminalne organizacije i 51 stvaranje kriminalne organizacije. Među osumnjičenim licima devet je označeno kao članovi organizovanih kriminalnih grupa sa naših prostora, dok je 28 lica označeno kao članovi međunarodnih kriminalnih organizacija.

Tokom prošle godine policajci i carinici su zaplijenili oko 2,3 tone narkotika. Iz izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova za prošlu godine vidi se da su policijski službenici i cilju pronalaženja i oduzimanja droge izveli 1. 395 pojedinačnih zaplena, u kojima je ukupno pronađeno i oduzeto 2. 336. 017,62 grama opojnih droga. Godinu ranije, zaplijenjeno je duplo više narkotika – 4. 714. 606,14 grama.

Tokom 2023. oduzeto je oko tonu i po manje marihuane nego 2022. Godine, ali je zaplijenjen skoro kilogram heroina više. Zabilježeno je i smanjenje količine oduzetog kokaina, sintetičkih droga i nedozvoljenih farmaceutskih proizvoda.

Osim po klanovima, Crna Gora je poznata i kao jedna od maltene nezaobilaznih ruta u švercu narkotika. U poslednjem izvještaju Brisela targetirana je 821 najopasnija kriminalna grupa, a zaključeno je i da je nekoliko različitih kriminalnih grupa sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika, među kojima je i Crna Gora, i dalje u velikom obimu, uključeno u krijumčarenje, uključujući finansiranje i distribuciju kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta.

– Neke od ovih grupa su takođe specijalizovane i/ili snažno uključene u prekomjerno nasilje, otmice i ubistva, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivima i falsifikovanje dokumenata. Nasilje se uglavnom koristi kao odmazda za izgubljene ili nezavršene pošiljke droge, ali i kako bi se ostvarila prevlast nad teritorijom ili lancem snabdijevanja – piše u izvještaju “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih grupa EU”.

Izvor: Dan