ZA SOCIJALU I PENZIJE POTROŠENO 140 MILIONA VIŠE NEGO LANI
U dokumentu koji je objavilo Ministarstvo finansija objašnjava se da je rast izdvajanja za socijalu dominantno rezultat većeg izvršenja po osnovu prava iz oblasti socijalne zaštite i prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Usljed redovnog i vanrednog usklađivanja ovih izdataka shodno važećim zakonskim propisima.
Skoro 2/3 kapitalnih projekata se ne realizuje
Sa druge strane kapitalni budžet u tom periodu ostvaren je u iznosu od 114 miliona eura što predstavlja 67% realizacije dosadašnjeg plana, odnosno ostvareno je 55 miliona eura manje od plana.
“Realizacija kapitalnog budžeta zaključno sa oktobrom dominatno se ostvarena u okviru Realizacija putne infrastrukture i niskogradnje u iznosu od 51 % ukupnih izdataka Kapitalnog budžeta. Zatim Razvoja manje razvijenih lokalnih samouprava 8,8%, unapređenja turističke ponude 5,4% itd”, navodi se u dokumentu.
ZA SOCIJALU I PENZIJE POTROŠENO 140 MILIONA VIŠE NEGO LANI
Posmatrajući pojedinačne projekte, od ukupno 374 projekta koji su planirani budžetom za 2023. Godinu, kod 215 nije evidentirana ni jedna transakcija plaćanja.
“Dakle skoro 2/3 projekata se ne realizuje. Kod preostalih projekata, pojedinačno najveće izdvajanje odnosi se na transfer od po milion eura prema 10 opština iz sredstva koja su ostvarena iz ekonomskog državljanstva”, stoji u Izvještaju.
Pored toga rashodi u oktobru 2023. godine iznosili su 212,8 miliona eura i manji su u odnosu na plan za 6,3 miliona eura ili 2,9%, dok su u odnosu na oktobar 2022. Godine veći su za 25,3 miliona eura ili 13,5%.
“Imajući u vidu realizaciju prihoda i rashoda, u posmatranom periodu. Ostvaren je suficit budžeta u iznosu od 183,6 miliona eura ili 3% procjenjenog BDP-a. U oktobru je ostvaren budžetski suficit u iznosu od 7,1 miliona eura”, podaci su iz Izvršenju budžeta.
ZA SOCIJALU I PENZIJE POTROŠENO 140 MILIONA VIŠE NEGO LANI
Prihodi budžeta u periodu januar-oktobar 2023. Godine iznosili su 2,1 milijardi eura eura ili 34,4% procijenjenog BDP-a i veći su za 371,9 milijardi ili 21,2% u odnosu na planirane. Dok su u odnosu na uporedni period 2022. Godine veći za 508,2 miliona eura ili 31,5%.
“Najznačajnija pozitivna odstupanja zabilježena su kod Prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost, Prihoda po osnovu poreza na dobit pravnih lica. Doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, Ostalih prihoda i Donacija i transfera”, navodi se u dokumentu.
Izvor: RTCG
Povezani članci
RAD ZANATLIJA IZ GODINE U GODINU JE SVE BOLJE PLAĆEN
ČLANOVI UDRUŽENJA PRERAĐIVAČA MLIJEKA CRNE GORE ODBILI DA DAJU MLIJEKO PO 40 CENTI
KILOGRAM UVOZNE LUBENICE TRI EURA, DOMAĆI PROIZVOĐAČI U MINUSU