ŠUMOKRADICAMA PRIJETE KAZNE OD 300 DO 1.200 EURA

ŠUMOKRADICAMA PRIJETE KAZNE OD 300 DO 1.200 EURA

Fizičkim licima koja budu uhvaćena u nelegalnoj sječi šuma prijete kazne u rasponu od 300 do 1. 200 eura. Saopštio je šumarski inspektor Dragan Marinović tokom jučerašnje kontrole bespravne sječe šuma u režiji Uprave za inspekcijske poslove, policije, Agencije za zaštitu životne sredine i ekoloških aktivista.

Akcije ovog tipa tehnički premijer Dritan Abazović najavio je 12. Septembra tek nakon kontinuiranog pritiska javnosti, nevladinog sektora, ekoloških aktivista kao i zbog lošeg stanja i brojnih primjera ilegalne sječe koje je Agencija za zaštitu životne sredine konstatovala na terenu.

I Uprava za gazdovanje šumama i lovištima početkom septembra objavila je da je od početka godine u više navrata inicirala ovakav vid borbe. Tražeći pomoć i podršku u borbi protiv šumokradica sa kojima ne može sama da se izbori.

Do zvaničnika, ranije, pak, nije dopirala serija tekstova Pobjede u kojima je od februara do juna, uz izjave i dokaze sa terena, ukazivano na drastične štete i enormnu devastaciju koju izaziva ilegalna sječa. Kao i na potencijalne kanale i šeme preko kojih se ona odvija. Srazmjere problema tada su negirane sa više državnih organa, uključujući i Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, Upravu za inspekcijske poslove i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Objavljivani podaci tretirani su kao zlonamjerni, pogodni za laičku javnost, ali „smiješni“ iz ugla struke.

Kazne u Krivičnom zakoniku

Krivični zakonik predviđa kazne za pustošenje šuma. U članu 323 se navodi da će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine kazniti onaj ko protivno propisima ili naredbama nadležnih organa vrši sječu ili krčenje šume, ko oštećuje stabla ili na drugi način pustoši šume ili obori jedno ili više stabala u parku, drvoredu ili na drugom mjestu gdje sječa nije dozvoljena.

U stavu dva piše da će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine kazniti onaj ko ovo počini u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili u drugoj šumi sa posebnom namjenom.

Član 324 definiše šumsku krađu i navodi da novčana kazna i zatvor do jedne godine prijete onome ko radi krađe obori u šumi, parku ili drvoredu jedno ili više stabala – a čija količina oborenog drveta je veća od jednog kubnog metra. Ukoliko je učinjeno radi prodaje, ili ako je količina oborenog drveta veća od pet kubnih metara, ili ako je djelo izvršeno u zaštitnoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj šumi sa posebnom namjenom, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

U članu 310 piše da je Krivičnim zakonikom propisana kazna zatvora do pet godina onome ko ošteti prirodno dobro. A ko izvrši krađu prirodnog dobra, može završiti u zatvoru i do šest godina.

Ima i (ne)legalne sječe

Ekološki aktivista Vuk Vujisić tokom jučerašnje kontrole je ukazao na to da postoje dvije vrste nelegalnih sječa.

– Ona koja je skroz ilegalna i koja nije pokrivena pečatima i papirima, i ona za koju se kroz papire nađe način da se čini legalnom. A koja ne priliči ekološkoj Crnoj Gori – pojasnio je Vujisić u prilogu Televizije Crne Gore.

Kad bi oporezovali ono što je prodaja od samog vlasnika šume, pa sve do krajnjeg kupca, Vujisić tvrdi da bi država na godišnjem nivou imala i preko 18 miliona eura.

Kazao je i da imaju dojavu da se u šumama označava svako treće drvo – a da ona koja nijesu označena idu na preradu.

– Na taj način se vrše malverzacije – dodao je Vujisić.

Prijave protiv NN lica

Marinović je tokom jučerašnje akcije saopštio da nedostaju određene zelene pločice sa serijskim brojem koje moraju da stoje na trupcima.

– A ovdje na ovoj maloj gomili nema obilježavanja, ničega, sumnja se da je možda nelegalno. Rekao je on u prilogu koji je emitovan na Televiziji Crne Gore.

Marinović je istakao da malverzacije postoje. Kao i dosta predmeta u kojima nijesu mogli da utvrde ko je počinio nelegalnu sječu. Te prijave se, kako je dodao, podnose protiv NN lica.

– Kaznena politka, ne mogu reći da je loša, ali svakako postoji prostor za poboljšanje. Ocijenio je Marinović.

MUP da kontroliše kamione, potrebno više šumarskih inspektora

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević je konstatovao da je sektor šumarstva i drvoprerade jako zapušten.

– Potrebno je da u periodu pred nama dobijemo više šumarskih inspektora, bolje uslove i opremu za lugare.. Da MUP kontroliše kamione na putnim pravcima – što su i počeli da rade.. Moraćemo da edukujemo stanovništvo da ne kupuju drvne sortimente koji nemaju jasno porijeklo. Rekao je Dragićević.

A one sortimente koji se zaplijene, Vujisić smatra da bi trebalo donirati školama i socijalnim slučajevima koji nijesu u mogućnosti da kupe drva za grijanje.

Izvor: Pobjeda