SRAZMJERNI PENZIONERI NAJUGROŽENIJI

SRAZMJERNI PENZIONERI NAJUGROŽENIJI

Primjer sličan švajcarskom teško je zamisliti bilo gdje drugo, a naročito kod nas, gdje se sa značajnijim usklađivanjem penzija počelo prije nekoliko godina. A najveće povećanje zabilježeno je u februaru ove godine, kada su minimalne penzije za oko 74 hiljade penzionera povećane na 450 eura.

Glasači u Švajcarskoj prethodne sedmice su sebi obezbijedili jednu dodatnu penziju svake godine. Jer su građani na referendumu odlučili da poboljšaju životni standard starijih osoba, uprkos tome što je tamošnja vlada ranije upozorila da neće moći da priušti povećana davanja.

Ipak, skoro 60 odsto glasača je glasalo “za” na glasanju održanom 3. Marta. Na odvojenom referendumu, koji se održao istog dana, 75 odsto njih je glasalo protiv podizanja starosne granice za penziju sa 65 na 66 godina.

Maksimalna mjesečna penzija u Švajcarskoj iznosi 2. 550 eura, što je, kako mnogi tvrde, nedovoljno za pristojan život u toj zemlji.

Troškovi života u Švajcarskoj su među najvišima na svijetu, naročito u gradovima kao što su Cirih i Ženeva.

Sličan primjer teško je zamisliti bilo gdje drugo, naročito kod nas, gdje se sa značajnijim usklađivanjem penzija počelo prije nekolkio godina. Dok je najveće povećanje zabilježeno u februaru ove godine. Kada su minimalne penzije za oko 74 hiljade penzionera povećane na 450 eura.

Ne treba biti ekspert da se zaključi da je ekonomska situacija u Crnoj Gori daleko od idealne i da sličan referendum kod nas nije realno očekivati u skorije vrijeme.

Srazmjerni penzioneri najugroženiji

Najniža penzija u Crnoj Gori iznosi 450 eura. Dok je za sve koji primaju iznad tog iznosa predviđeno usklađivanje od oko dva odsto. Ipak, najugroženiji su srazmjerni penzioneri, koji nisu obuhvaćeni ovim povećanjima. Koliko je život ove kategorije crnogorskih građana (njih oko 11. 000, koliko ih prema zvaničnim podacima ima u Crnoj Gori) otežan rastom inflacije i neusklađivanjem njihovih primanja najbolje pokazuje činjenica da zbir penzija iz bivših jugoslovenskih republika ne dolazi čak ni do minimalne penzije.

Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Ranko Aligrudić rekao je da protiv 13. penzije, kao nekog vida pomoći najstarijim sugrađanima, gotovo sigurno niko ne bi bio protiv, ali zasad ne postoje sredstva za to.

-To bi zaista bio novitet i tu ideju ne treba tek tako odbaciti. Radimo ono što trenutno možemo kako bi se unaprijedio standard penzionera i do sada smo više puta dijelili jednokratnu pomoć najstarijim sugrađanima, uz redovna i vanredna usklađivanja. To je ono što je u granicama mogućeg. -Kazao je Aligrudić za “Dan”.

On ističe da je uvijek pitanje raspoloživog novca, koji trenutno nije moguće izdvojiti.

– Neka procjena kaže da bi za takav vid pomoći bilo neophodno gotovo 50 ili 60 miliona eura mimo već izdvojenih sredstava za redovnu isplatu penzija, što nije lako obezbijediti. Ukoliko bi došlo do nekog značajnijeg poboljšanja ekonomske situacije, vjerovatno bi se i to uzelo u razmatranje od strane nadležnih. Takođe, problematično bi u ovom trenutku bilo i kako sprovesti tu reformu. Jer do sada nikada nismo imali takvu formu. Švajcarska je znatno bogatija država i sigurno su već imali neka sredstva predviđena za ovakav potez. A mi to za sada nemamo. Rekao je Aligrudić.

Prije nekoliko godina i u Srbiji je predloženo uvođenje trinaeste penzije kako bi se poboljšao standard tamošnjih penzionera. Ali ta ideja nikada nije zaživjela. Ipak, u toj susjednoj državi uvedena je socijalna penzija, koja podrazumijeva državnu naknadu za žene starije od 63 i muškarce starije od 65 godina koji ne mogu da steknu redovnu penziju.

Izvor: Dan