Vijesti iz Bijelog Polja

Građani su nam na prvom mjestu!

ŠEBEK: PRETHODNA GODINA ZA PČELARE BILA IZAZOVNA I TEŠKA

Bjelopoljski pčelari se nadaju da se godina kao što je bila prošla, više nikada neće ponoviti, jer je život „pod mjerama“, koje neočekivano dugo traju zbog pandemije, ograničio njihov rad, a i prinosi meda bili su ispod svakog očekivanja.

To je, gostujući u emisiji „Šta može NVO“, Radija Bijelo Polje, kazao predsjednik Udruženja pčelara, Vladimir Šebek, dodajući da, ne samo što nijesu uspjeli da realizuju planirane aktivnosti za prošlu godinu, nego i ovogodišnji program i plan rada nijesu ni donosili, jer nije bilo moguće organizovati godišnju sjednicu.

„Zbog epidemioloških mjera nijesmo se uopšte okupljali, a tokom 2020. godine imali smo samo tri sastanka Upravnog odbora. Nijesmo održali ni godišnju sjednicu, tako da je epidemija korona virusa u velikoj mjeri uticala na rad našeg udruženja, ali svakako i ostalih pčelarskih organizacija“, kazao je Šebek, dodajući da će sve to najvjerovatnije uticati i na smanjenje broja članova.

Složena zdravstvena situacija spriječila je i organizaciju tradicionalne pčelarske manifestacije, a odloženo je i pošumljavanje naših krajeva medonosnim drvećem.

„Vodili smo pregovore sa vlasnicima šumskih gazdinstava, planirano je bilo i ispitivanje zemljišta, kako bi na osnovu toga izabrali vrstu sadnice koja bi imala plodonosni razvoj. Međutim, to će morati da sačeka neke ljepše dane, u koje još vjerujemo“, kazao je predsjednik Udruženja pčelara.

Ipak, naglašava da su i tokom zabrane kretanja, uspjevali da obilaze pčelinjake.

„Savez pčelarskih delegacija i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u dogovoru sa tadašnjim Nacionalnim koordinacionim tijelu uspostavili su dogovor o izdavanju propusnica, zahvaljući kojima samo mogli da obilazimo i pčelinjake van teritorije naše opštine, kao i za vrijeme policijskog sata. Nadam se, da će i u narednom periodu prepoznati naše probleme i potrebe, te da će imati razumijevanja“, naveo je Šebek.

Istakao je i da su zdravstvena kriza i briga građana za zdravlje doveli i do povećene potražnje proizvoda od meda.

„Ali je problem u tome, što je medonosna godina bila loša, prikupljene su male količine meda, pa je veća potražnja od ponude. Prinosi meda su bili minimalni, tek od 4 -5 kg po košnici, mada je dosta pčelara koji su imali još manje ili skoro nimalo meda. Na sreću, bilo je onih koji su imali zaliha od ranije, te su potrebe kupaca, zahvaljujući njima, zadovoljene“, ispričao je Šebek.

On je apelovao na građane da med kupuju samo kod poznatih pčelara.

„Na tržištu se javljaju i falsifikati, tako da kupuju samo kod provjerenih. Isto to važi i za propolis kapi koje štite od bakterija i virusa, kako odrasle, tako i djecu. Tako da je svakako, i moja preporuka, da se svakodnevno koriste i med i kapi“, naglasio je on, dodajući da ne vjeruje da će doći do promjene cijena meda, koja se trenutno kreće oko 12 eura.

Ni ova zima, prema riječima Šebeka, nije bila ohrabrujuća za pčelare.

„Imalo je dosta gubitaka pčelinjih društava i to zbog lošeg kvaliteta hrane i nepravovremenog čišćenja od parazita varoe. Dali smo dosta prihrane, šećernog sirupa, a to nije adekvatna hrana na koju pčela može da zazimi, tako da će pčelinje zajednice znatno oslabljene izaći iz zime“, naveo je predsjednik Udruženja pčelara.

Ipak, iako se, kako kaže, protiv prirode ne može, on ističe da dosta zavisi od sposobnosti i snalažljivosti pčelara, kao i pašne lokacije.

Sa druge strane, naglasio je, veliki problem predstavlja i upotreba hemijskih sredstava.

„Zato apelujem na nadležne službe da vrše kontrolu upotrebe pesticida, da prate trovanje pčela, da se donesu neke mjere. Takođe, tražimo od poljoprivrednika da bar najave kada će vršti prskanje, kako bi zaštitili naše pčelinje zajednice, jer bez pčela nema ni ploda poljoprivrednicima, ni ratarima, ni povrtarima, niti bilo kome od nas“, naveo je Šebek.

Podsjetio je i da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja svim registrovanim pčelarima obezbijedilo po tri kilograma šećera po košnici, a opštinski Sekretarijat za poljoprivredu i ruralni razvoj kroz Agrobudžet opredijelio je svima koji su se prijavili, subvencije u iznosu od 3 e po košnici.

Najavio je i da će pčelari polako početi sa kontrolom košnica, a posebno je važno da isprate da li pčelinja društva unose polen.

„Usporen je razvoj vegetacije, što nam ide na ruku, te iako je još sve neizvjesno, nadam se, da će pčelari uspjeti da što bolje pripreme pčelinje zajednice za predostojeću sezonu“, poručio je Šebek.