Bijelo Polje

Vaš pogled na grad

RAST ZARADA U ZDRAVSTVU I DO 35%

RAST ZARADA U ZDRAVSTVU I DO 35%

Zarade zaposlenih u zdravstvu od 1. Januara naredne godine prosječno bi bile više i do 35%, saopšteno je na pres konferenciji Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija.


Zarade bi, kao je precizirano, rasle po dva osnova i to po osnovu promjene poreskog opterećenja na zarade i za dodatnih 12,5 odsto kroz povećanje koeficijenata medicinskom kadru.


“Trenutna prosječna zarada za medicinski kardar iznosi 589 eura uvećana će biti 794 eura. Dakle nominalno prosječno povećanje za medicinski kadar biće 205 eura što je u prosjeku 35%. Nemedicinski kadar, prosječna neto zarada je 550 eura, dok će uvećana iznositi 693 eura. Dakle nominalno povećanje je 142. 6 eura ili 25. 9 odsto”, saopšteno je na konferenciji za novinare.


Kumulativno, kako je saopšteno, zarada i medicinskog i nemedicinskog kadra nominalno prosječno će biti uvećana oko 174 eura ili oko 30,5 odsto.

RAST ZARADA U ZDRAVSTVU I DO 35%


Veće povećanje, kako je saopšteno, ostvaruju zaposleni sa nižim koeficijentima.


Srednja medicinska sestra, koja je primala neto zaradu od 412,6 eura sada će primati 578,76 eura.


Medicinskoj sestri sa visokom stručnom spremom zarada će biti povećana 37. 9 odsto, odnosno njena plata će nominalno biti povećana za 194 eura.


Zarade doktora medicine, stomatologije, diplomiranih farmaceuta, izabranih doktora medicine i sličnih profesija nominalno će porasti 208,5 eura, odnosno 32,3 odsto.


Kada je riječ o specijalističkim poslovima, gdje je zarada 789 eura, nakon povećanja će biti 1. 032 eura, odnosno procentualno plata će biti veća za 30,8 odsto.


Zarada u užim specijalističkim poslovima biće povećana na 1.135 eura, što je 278 eura više od trenutne zarade, ili 32,4 odsto.


Subspecijalista će imati koeficjent na nivou koeficjenta predsjednika višeg suda ili sudije višeg suda za prekršaje.
Kako je saopšteno, osnov za povećanje nemedicinskom kadru nije povećanje koeficjenata, već primjena mjera iz programa Evropa sad, odnosno promjena poreskog opterećenja na zarade.


Zaposleni koji su prethodno primali minimalnu zaradu ostvaruju rast od 80 odsto, a taj rast se smanjuje uvođenjem progresivnog oporezivanja zarada.


Najmanje povećanje kada je riječ o nemedicinskom kadru, ostvariće oni sa najvećim koeficjentima, odnosno rukovodioci i direktori javnih zdravstvenih ustanova.


Prema riječima ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović ovaj plan bi u zavisnosti od usvajanja budžeta mogao da stupi na snagu već od 1. Januara 2022. godine.


“Povećanje zarada zdravstvenim radnicama je dug države prema onima koji spašavaju ljudske živote. Naš cilj je da zadržimo ljekare u zemlji i popravimo uslove njihovog života”, kazala je ministarka i dodaa da je to samo početak.


“Zajedničkim djelovanjem Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Ministarstva zdravlja iznijeli smo plan i predstavncima sindikata sa kojim su oni zadovoljni. Oni su davnih dana zaradili sve što je ova vlada naumila da uradi”, kazala je Borovinić Bojović.


Ministar finansija i socijalnog staranaj Milojko Sajić dodao da je ne bismo bili u fiskalno povoljnoj situaciji da nije bilo ministarke zdravlja i svih zdravstvenih radnika.


“Od međunarodnih institucija dobili smo pohvale za rad Ministarstva zdravlja posebno tokom kovid krize”, kazao je Spajić i zahvalio se na požrtvovanju.