PROVJERA DOPUNSKOG RADA LJEKARA

Namjera Ministarstva nije da ospori pravo ljekara na dopunski rad. Ali da se prije svega mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova u kojima rade i ispunjavanju radnih zadataka u skladu sa zakonskim propisima, ali i ljekarskom etikom.

Ministarstvo zdravlja, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, iniciralo je kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika. U cilju jačanja javnog zdravstvenog sistema u svim segmentima, a prije svega dostupnosti kvalitetne i pravovremene zaštite građana.

PROVJERA DOPUNSKOG RADA LJEKARA

Navodi se da je, kako je ta oblast uređena Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, Ministarstvo zatražilo od ustanova da dostave Registre pisanih saglasnosti za obavljanje dopunskog rada, koje je dužna da vodi svaka ustanova u skladu sa Pravilnikom.

Iz Ministarstva su kazali da im je cilj jačanje javnog zdravstvenog sistema i da na tom putu očekuju istinsku posvećenost i odgovornost upravo zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama.

“Počevši od srednjeg medicinskog kadra do ljekara opšte prakse, specijalista i subspecijalista u domovima zdravlja, bolnicama i Klinčkom centru Crne Gore sa posebnim akcentom na menadžmentu koji je u obavezi da se pridržava svih normativnih akata i sprovodi ih bez izuzetka”, kaže se u saopštenju Ministarstva.

Iz tog resora su istakli da činjenica da su ove godine planirana i da se sprovode milionska ulaganja u zdravstveni sistem kako u kadrovskom, tako i u infrastrukturnom, ali tehničko-tehnološkom smislu, pokazuje da država zdravsto drži visoko na listi prioriteta.

Iz Ministarstva u naveli da su značajno uvećane zarade zdravstvenim radnicima.

“Svjedoci i sve češće pojave da ljekari u koje ulaže država, svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge, koje mogu dobiti u javnom zdravstvenom sistemu, odlaze u privatne ordinacije i ambulante”, upozorili su iz Ministarstva.

Oni su rekli da namjera Ministarstva nije da ospori pravo ljekara na dopunski rad, ali da se prije svega mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova u kojima rade i ispunjavanju radnih zadataka u skladu sa zakonskim propisima, ali i ljekarskom etikom.

“Ministarstvo se na ovaj korak odlučilo zbog činjenice da građani dugo čekaju na specijalističke preglede i dijagnostiku u javnim zdravstvenim ustanovama, a iste im se za kraće vrijeme nude od, upravo ljekara iz tih ustanova, u privatnom sektoru”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su kazali da se, s obzirom da svima u zdravstu građanin i briga o njegovom zdravlju mora biti na prvom mjestu, ne smije dopustiti da zdravstvena zaštita pripadne samo bogatima, a da oni koji su decenijama odvajali doprinose za zdravstveno osiguranje i gradili ovu zemlju, budu zanemareni i prepušteni sami sebi.

“Ponavljamo,tu odgovornost dijeli i Ministarstvo zdravlja, svaka zdravstvena ustanova, kao i svaki zaposleni u zdravstvenom sistemu Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.