PROSJEČNA PLATA NE DAJE PRAVU SLIKU ZARADA U DRŽAVI

PROSJEČNA PLATA NE DAJE PRAVU SLIKU ZARADA U DRŽAVI

Iz konsultantske kompanije “Fidelity consulting” saopštili su da su podaci o “medijalnom” ili srednjem prihodu bolji pokazatelj od prosječne plate jer, kako su kazali, bolje oslikavaju nejednakosti u društvu. Oni kao primjer navode da je na kraju 2021. prosječna zarada iznosila 537 eura dok je “medijalni prihod” bio 200 eura niži i iznosio 327 eura.

“Javni se prostor godinama unazad nemilosrdno zatrpava prilično neiskoristivim podacima o prosječnoj plati bez da iko pomene medijalni prihod, koji mnogo bolje odslikava nejednakost u društvu”, navodi se na Tviteru konsultantske kompanije “Fidelity consulting”.

Činjenice su, kažu, surove.

“Godišnji medijalni neto prihod u Crnoj Gori konstantno je mnogostruko manji nego u EU. Tako je na kraju 2021. godine iznosio 3.911 eura ili svega 325 eura mjesečno, dok je u 27 država EU iznosio 1.524 eura mjesečno, što je skoro 5 puta veće u odnosu na Crnu Goru”, navode iz Fidelity consultinga.

Oni navode da je prosječna mjesečna plata u Crnoj Gori na kraju 2021. godine iznosila 537 eura. To je, kako dodaju, preko 200 eura više od mjesečnog medijalnog prihoda.

Ističu da je tzv. medijalna (ili srednja) plata mnogo bolji pokazatelj životnog standarda.

“Ona se odnosi na onaj iznos plate koji dijeli skup svih plata na dva jednaka dijela – polovina svih plata je ispod nje, a polovina iznad. Zbog te svoje osobine, ona nam mnogo više pomaže u sagledavanju tipičnih, ‘većinskih’ primanja (pošto manje od nje ima 50% svih zaposlenih) i toga kako većina stanovništva podmiruje svoje životne potrebe”, navode iz Fidelity consultinga.

Podsjećamo, prosječna plata, slično svakom prosjeku (tačnije, aritmetičkoj sredini), računa se tako što se masa isplaćenih zarada (u mjesecu, godini…) podijeli sa brojem zaposlenih na kraju zadatog perioda. Tako na prosjek utiču sve ekstremne vrijednosti.

Na primjer, ako od ukupno deset plata šest iznosi 500 eura, dvije 2.000, a posljednje dvije 3.000, prosječna plata bi bila 1.300 eura iako više od polovine plata u ovom primjeru iznosi 500 eura.

Mnogi analitičari smatraju da prosjek ima smisla izračunavati samo kada skup za koji se računa (u ovom slučaju, ukupna masa isplaćenih zarada) ima približan raspored, odnosno kada je većina vrijednosti koncentrisana oko sredine. Čim postoje ekstremne vrijednosti, smatraju da, prosjek daje netačnu sliku jer veliki broj ljudi ima niske i relativno niske prihode, a mali broj izuzetno visoke prihode.

Medijalni prihod isključuje ekstremne vrijednosti.

Izvor: RTCG