PREGLASAVANJE NA VLADI I NOVO KRŠENJE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA

PREGLASAVANJE NA VLADI I NOVO KRŠENJE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA

Članovi Demokrata i ministar pravde Andrej Milović su izuzeli mišljenje i nijesu glasali za prijedlog premijera Spajića. Dok je Milović bio i protiv nezakonite smjene Zorana Brđanina, članovi Vlade iz Demokratske Crne Gore, koji su se zalagali za njegovu nezakonitu smjenu, sada su bili protiv prijedloga Radovića jer je – nezakonit.

Vlada Crne Gore je većinom glasova izabrala Aleksandra Radovića za vršioca dužnosti direktora policije na prijedlog premijera Milojka Spajića – saznaje Pobjeda. Time je prekršen Zakon o unutrašnjim poslovima – jer prijedlog nije formulisao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Članovi Demokrata i ministar pravde Andrej Milović su izuzeli mišljenje i nijesu glasali za prijedlog premijera Spajića. Dok je Milović bio i protiv nezakonite smjene Zorana Brđanina, jer nije poštovana odluka Upravnog suda – članovi Vlade iz Demokratske Crne Gore, koji su se zalagali za nezakonitu smjenu Brđanina, sada su bili protiv prijedloga Radovića jer su ocijenili da je izbor nezakonit jer nije na osnovu prijedloga ministra unutrašnjih psolova.

Prema našim informacijama, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odbio je da predloži drugog kandidata za tu poziciju, nakon što Vlada većinom glasova nije prihvatila da to bude Lazar Šćepanović.

Kako saznaje Pobjede, nakon pauze glasalo se za dva zaključka na sjednici Vlade. Prvi, da premijer Spajić ,,zbog javnog interesa” predloži Radovića za vršioca dužnosti, da Crna Gora ne bude duže bez rukovodioca policije. Drugi zaključak je bio – nakon odbijanja Šaranovića da predloži novu osobu – da direktno Spajić predloži Radovića za v.d. direktora Uprave policije.

Iako je Vlada trebalo da imenuje v.d. direktora Uprave policije do ponoći, oni su diskusiju nastavili i tri sata kasnije.

Pobjeda je ranije objavila da višesatni pregovori premijera Milojka Spajića i ministara iz PES-a i Demokrata Alekse Bečića o imenovanju vršioca dužnosti direktora Uprave policije nijesu uspjeli jer Spajić rezolutno odbija prijedlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da prvi čovjek policije bude šef Sektora za borbu protiv kriminala Lazar Šćepanović.

Prema informacijama Pobjede, Spajić je, nakon konsultacija sa članovima PES-a, ali i sa pravniim ekspertima, definitivno na stanovištu da je poligrafsko ispitivanje kandidata izmanipulisano od strane Šaranovića, ali i da sam postupak poligrafskog testiraja nije zakonit.

Izvori iz Vlade kazali su Pobjedi da Spajić neće odustati ni podleći pritisku Demokrata koji su najavili da će napustiti Vladu ukoliko se ne usvoji prijedlog ministra unutrašnjih poslova. Tokom rasprave, tvrde naši izvori, Spajić je bio veoma nervozan i vrlo jasno optuživao Demokrate da žele da imaju ,,svoju policiju“ i da na taj način prave ,,zabran“ od bezbjednonsog sektora.

Premijer Spajić je bio odlučan da se na Vladi izglasa Aleksandar Radović, dugogodišnji policijski službenik i u dva navrata bio oficir za vezu u Hagu kao predstavnik Uprave policije.

Sjednica Vlade je počela oko 17 časova. Bilo je više pauza kako bi se donijela odluka o tome da li podaci iz procesa imenovanja mogu biti javni – jer je Spajić zahtijevao je da podaci o izboru direktora policije budu dostupni javnosti, dok je Šaranović insistirao da se imenovanje sprovede pod tačkom interno i bez uvida u detalje.

On je ranije danas rekao da se Lazar Šćepanović, kojeg je predložio za v.d. direktora policije,najbolje pokazao tokom intervjua, te da nije lagao na poligrafu. Nakon medijskih navoda da Šaranović odbija da se objelodani ime poligrafiste koji je intervjuisao kandidate, iz njegovog resora suuputili saopštenje u kojem su naveli da su sva poligrafska testiranja, izvještaji i mišljenja označeni stepenom tajnosti „Interno“.

Istakli su i da nije tačno da je on „proglasio tajnom ko je poligrafista“ – već da su „službenici koji se bave poligrafskim testiranjem početkom godine donijeli rješenje stepena tajnosti „Interno“ za sva poligrafska testiranja, u kojem su navedni razlozi štetnosti akta, a gdje bi objelodanjivanjem takvih informacija nastupile određene posljedice“.

Izvor: Pobjeda