PRAVO JE VRIJEME ZA PROLJEĆNJU SADNJU VOĆA

PRAVO JE VRIJEME ZA PROLJEĆNJU SADNJU VOĆA

Pravo je vrijeme zasadu voća, pa ko nije stigao da to obavi u kasnu jesen treba da

prione na posao, kaže dipl. inž. Mira Bubanja iz direkcije za savjetodav neposlove u biljnon proizvodnji Bijelo Polje.

– Važno je da temperature budu iznad nula stepeni Celzijusa i bez kiše. Sadnja voća u proljeće ima znatno kraći rok adaptacije, jer vegetacija brzo kreće, a onda se slabije razvija korijenov sistem. Ove sadnice su podložnije djelovanju suše i visokih temperatura – kaže Bubanja.

Ona dodaje da je prilikom podizanja zasada važno odabrati kvalitetan sadni

material. To podrazumijeva razvijen korjenov sistem, dobrosraslo spojno mjesto i prečnik sadnice iznad spojnog mjesta potrebno je da bude najmanje 10 milimetara.

Prilikom kopanja rupa površinski sloj zemlje potrebno je odvojiti na jednu stranu, a zemlju iz dubljeg sloja odložiti na drugu gomilu, savjetuje inženjerka.

-Sadnicama treba rukoati oprezno, da ih ne biste mehanički oštetili, ili da ne dođe do sušenja ili izmrzavanja. Prilikom pripreme sadnice korijen se opezuje tako što se kile skrate za 1/3, a oštećene iza mjesta oštećenja. Neophodno je sve žile presjeći pravim rezom. Jer na taj način najlakše zarastaju Korijene sadnica neophodno je osvježiti smješom napravlenom od jednakih djelova zgorelog stajnaka, rastresite zemlje i vode. Valjalo bi da sadnice odstoje u toj smješi nekoliko sati. Prilikom iznošenja sadnica treba ih čuvati da ne dođe do isušivanja korijena – savjetuje Bubanja.

“Prilikom zatrpavanja može se dodati malo vještačkog đubriva sa više fosfora zbog boljeg ukorjenjavanja sadnice”, poručuje Bubanja.

Izuzetno je važno voditi računa o dubini sadnje. Sadnice moraju biti posađene tako da im mjesto kalemljenja bude pet do sedam santimetara iznad zemlje. Ukoliko se ovakav način postupka zanemari može doći do sušenja plemenitog dijela voćke i razvijanja nadanaka na podloge-navodi Bubanja.

Ona dodaje da treba u rupe dodati tri, četiri lopate dobro zgorelog stajnaka. Bitno je ne staviti previše stajskog đubriva na dnu rupe, jer ono blokira dotok vode iz dublih slojeva zemlje preko ljeta. Zatim dodati nekoliko lopata rastresite zemlje sa prve gomile (površinski sloj). Treba voditi računa da žile ne budu u direktnom kontaktu sa đubrivom. Kada postavite sadnicu, nabacajte rastresitu i umjereno vlažnu zemlju. Dodavanjem zemlje u navratima, potrebno je svaki sloj pomalo gaziti. Pri kraju zatrpavanja rupe, dodaje se i sloj zemlje koji je bio na dnu rupe pri kopanju. Prilikom zatravanja može se dodati malo vještačkog đubriva sa više fosfora zbog boljeg ukorijenjavanja sadnice. Stajsko đubrivo se može dodati na vrh rupe, pa potom navući malo zemlje preko njega-kaže Bubanja.

Zemlju treba dobro izgaziti kako bi se istisnuo sav vazduh, a korijen imao bolji prijem.

– Dobro bi bilo da pored sadnice postavimo i oslonac za koji će sadnica biti privezana. Vezanje se obavlja u obliku osmice sa debljun kanapom. Zapravo taj stub nije toliko važan u prvoj godini koliko u narednim, kada se sadnica razgrana i dobije puno lisne mase, jer usled vjetra može doći do povijanja biljke što uzrokuje pucanje finih žilica korijena. Sadnice se prekrate oštrim makazama blagim kosim rezom na željeenu visinu 80-90cm, na mjestu 0,5 cm iznad pupoljka, a na suprotnoj strani od pupoljka. Ovom mjerom sprečava se da kretanjem vegetacije, iz napravljene rane, sokovi kapaju na osatavljeni pupoljak, što može dovesti do pojave raznih bolesti propadanja pupoljka pojasnila je dipl. inž. Mira Bubanja.

Izvor: Dan

Novinar: Milovan Novović