POLITIČKA FORMULACIJA O GENOCIDU NEPRIHVATLJIVA

POLITIČKA FORMULACIJA O GENOCIDU NEPRIHVATLJIVA

Sala Mjesne zajednice Tomaševo bila je tijesna da primi sve zainteresovane za tribinu pod nazivom “Prošlost Vraneša u 20. vijeku – tumačenja i zloupotrebe”, koju je organizovalo Zavičajno udruženje Vranešana sa željom, kako su istakli, “da saopštimo istinu o događajima u Vranešu 1924. godine”.

– Pozivamo na detaljna naučna istraživanja, na strogo naučnoj osnovi o dešavanjima vezanim za tadašnje Šahoviće. Osuđujemo sve zločine koji su se desili u prošlosti, posebno prema nejači, bez izuzetka. Ne prihvatamo pravno-političku formulaciju o genocidu u Vranešu i sve aktivnosti po tom pitanju koje se plasiraju u poslednje vrijeme – zaključak je održane tribine.

“Da je počinjen genocid 1924. godine, ne bi na izborima 1925. bilo muslimana, ne bi ih bilo ni na popisu 1931. godine, pa ni 50-ih godina prošlog vijeka, rekao je Miloš Vojinović.

Potpredsjednik Zavičajnog udruženja Vranešana, pisac i publicista Svetislav Šestović kazao je da su izazvani da se okupe i da se čuje glas Vranešana.

– Pijetet i poštovanje prema onima koji su svojim životima ispisali istoriju ovog kraja. Duše njihove su noćas nad nama i raduju se što svoje potomke vide na ovom skupu u bratskoj slozi. Svjedoci smo da decenijama traju uvrede i nasrtaji na stanovništvo Vraneškog kraja i njihove pretke, od strane jedne grupacije bošnjačke vjeroispovijesti, čime se želi narušiti mir i suživot ovog naroda. Oni pokušavaju krivotvoriti istoriju, da bi bacili ljagu na jedan narod. Žele da naše slavne pretke i nas njihove potomke proglase genocidnim narodom. Mi im odavde jasno i glasno kažemo da osuđujemo takvo njihovo ponašanje i poručujemo da to neće moći. Kažemo da put unazad nije put ka napretku, prosperitetu, boljoj i srećnijoj budućnosti, pomirenju i suživotu. Taj će nas put dovesti do podjela i zavađa većih razmjera koje nijesu nikome u interesu. To je raspirivanje nacionalne mržnje. Zato su za nas Vranešane zahtjevi odbora Bošnjaka neprihvatljivi – poručio je Šestović i dodao da su o svemu upoznali predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića i druge državne zvaničnike.

– Nadamo se da će narodni poslanici i državni organi imati dovoljno mudrosti da pogrešnim potezom ne dozvole i ne doprinesu raspirivanju međunacionalne mržnje u Crnoj Gori, povodom 1924. godine. Apelujemo na Skupštinu Crne Gore da odbaci svaku nakaradnu rezoluciju kojom se traži da se Vraneš i njegovi građani osuđuju za nešto za šta nijesu krivi. Moraju poslanici biti svjesni da će snositi odgovornost ako podrže povampireni nacionalizam pojedinih grupacija zamotan u rezolucijama – kazao je Šestović.

Poziv Šerbu Rastoderu na televizijski duel

– Skupštini treba da uputimo predlog da se usvoji rezolucija ili odluka da se podigne obilježje za sve učinjene zločine u Crnoj Gori. Da se pruži ruka pomirenja. Istoriju treba znati, treba pamtiti, ali ne da bi se svetili i nanovo krv lili. Orijedio se ovaj narod. Nikom od nas nije stalo do mržnje i zla. Svima nam je stalo do lijepog suživota. Svako želi mir i zajednički život, da se sve podjele prevaziđu i da nastavimo dalje gradeći bolju perspektivu – kazao je Miloš Vojinović, pozivajući na televizijski duel predstavnike bošnjačkog naroda i Šerba Rastodera, kako bi se razgovaralo o ovoj temi.

Poziv Šerbu Rastoderu na televizijski duel

– Skupštini treba da uputimo predlog da se usvoji rezolucija ili odluka da se podigne obilježje za sve učinjene zločine u Crnoj Gori. Da se pruži ruka pomirenja. Istoriju treba znati, treba pamtiti, ali ne da bi se svetili i nanovo krv lili. Orijedio se ovaj narod. Nikom od nas nije stalo do mržnje i zla. Svima nam je stalo do lijepog suživota. Svako želi mir i zajednički život, da se sve podjele prevaziđu i da nastavimo dalje gradeći bolju perspektivu – kazao je Miloš Vojinović, pozivajući na televizijski duel predstavnike bošnjačkog naroda i Šerba Rastodera, kako bi se razgovaralo o ovoj temi.

Publicista, pisac i poznavalac istorije Miloš Vojinović ukazao je na istorijske činjenice i, kako je naglasio, dokazanu neistinu da su Muslimani protjerani iz tadašnjih Šahovića.

– Na izborima početkom 1925. godine dvije trećine birača su bili pravoslavci, a jedna trećina Muslimani. To su inače lica starija od 22 godine, i sve muškarci, jer su samo oni imali pravo glasa. Popisom iz 1931. godine u pavinopoljskoj opštini bila su 104 Muslimana, a u Opštini Šahovići 103, što je dokaz da nije bilo riječi o genocidu. Ovaj narod nije počinio niti genocid ni zločin. Ovaj narod je spasavao svoje komšije, ali treba vidjeti šta se sve u ranijem periodu dešavalo u ovom kraju kad je riječ o pravoslavnom stanovništvu. U tom periodu ali i kasnije, iz perioda Kraljevine, urađen je kulturni genocid – rekao je Vojinović i ustvrdio da nije bilo genocida u Šahovićima.

– Da je počinjen genocid 1924. godine, ne bi na izborima 1925. bilo Muslimana, ne bi ih bilo ni na popisu 1931. godine, pa ni 50-ih godina prošlog vijeka. Zato o genocidu nema ni govora. A išli su Muslimani iz nekoliko razloga iz Župe Ljuboviđe. Jedni su išli da se pridruže tamo gdje je njihov narod većinski, a drugi iz straha znajući šta su njihovi preci činili – zaključio je Vojinović.

Tribinu je blagoslovio iguman Manastira Zlateš, otac Nikolaj Stamatović, a moderator tribine bio je profesor istorije Radomir Ćinćur.

Izvor: Dan

Novinar: Milovan Novović