OMERHODŽIĆ: ŽENSKA PREDUZEĆA U CRNOJ GORI ZAPOŠLJAVAJU PREKO 10.000 RADNIKA

Ženska preduzeća u Crnoj Gori zapošljavaju preko 10. 000 radnika, ali postoji nesklad kada je u pitanju struktura preduzetništva, jer statistika pokazuje da žene uglavnom vode manje biznise.

To je u intervjuu za Bankar.me kazala dugogodišnja preduzetnica, izvršna direktorica i vlasnica štamparsko-grafičkog preduzeća „Merkator International“. Nemša Omerhodžić, koja već više od dvije decenije uspješno vodi privatni biznis na sjeveru Crne Gore.

Ona ističe da se žene u biznisu i dalje suočavaju sa brojnim izazovima.

„U našem društvu se još uvijek robuje patrijarhalnim stereotipima. I dalje su prisutni tragovi tradicionalnog opterećenja osjećajem neravnopravnosti žena. U biznisu se žene i dalje sauočavaju sa problemima pristupa finansijama, jer teže dolaze do početnog kapitala za investiranje u sopstveni biznis. U preduzetništvu su i dalje izazov pojedine komplikovane administrativne procedure, kao i nedostatak kvalifikovane radne snage“, kazala je Omerhodžić.

Ipak, naglašava da su inicijativnost, individualna sklonost, odlučnost i upornost ključni faktori uspjeha.
„Crnoj Gori trebaju pametne, jake, solidarne, obrazovane i, nadasve, odlučne žene. Sa više žena u biznisu, Crna Gora je definitivno bolja Crna Gora kakvu svi želimo“, zaključuje Omerhodžić.

Vi ste više od dvije decenije u privatnom preduzetništvu i vodite štamparsko-grafičko preduzeće „Merkator International“. Kako danas ocjenjujete poslovni ambijent u Crnoj Gori – da li je podsticajan za razvoj malih i srednjih preduzeća?

Poslovna klima, ambijent i samo poslovanje u vrijeme mojih početaka i danas potpuno su različiti, pa se gotovo ne može praviti poređenje niti bilo kakva komparacija. Danas imamo neuporedivo bolju poslovnu klimu, bolji institucionalni okvir i ukupan poslovni ambijent u Crnoj Gori koji je podsticajniji za razvoj malih i srednjih preduzeća, kao i ukupne privredne djelatnosti.

Ranije je bilo mnogo više poslovnih barijera koje je država prepoznavala i, na prijedloge socijalnih partnera – Privredne komore Crne Gore,. Unije poslodavaca Crne Gore i Sindikata – u kontinuitetu ih eliminisala i rješavala. Iako su se u međuvremenu pojavljivale nove. Tako je to u preduzetništvu – biznis je stalna borba i akcija.

Dobitnica ste više nagrada, među kojima i regionalnih priznanja. Šta ovakve potvrde znače za jednu ženu u biznisu na sjeveru Crne Gore – da li su „vjetar u leđa“ ili dodatna odgovornost?

I jedno i drugo. Nagrade svakako prijaju i motivišu, ali i obavezuju na veću odgovornost – prema sebi, zaposlenima, zajednici u kojoj živite i društvu u cjelini.

Ako ste odlučni da uspijete, onda vaš moto mora biti red, rad i disciplina, i sve to mora trajati dugo i u kontinuitetu. Tada su nagrade i priznanja samo dobra potvrda vašeg rada i podsticaj za dalje angažovanje.

Kao jedna od rijetkih žena na rukovodećim pozicijama (veće kompanije) u sjevernom regionu, sa kakvim ste se izazovima suočavali na početku karijere, a sa kakvima danas?

Na početku poslovanja oslonac je bio sopstveno finansiranje, pa je u prvim godinama firma imala sporiji, ali siguran rast. Tokom ukupnog trajanja poslovanja bilo je mnogo prepreka, barijera i izazova, ali su strpljenje, odgovornost, odlučnost, posvećenost i uporan rad bili ključni faktori uspjeha.

U našem društvu se još uvijek robuje patrijarhalnim stereotipima. I dalje su prisutni tragovi tradicionalnog opterećenja osjećajem neravnopravnosti žena. U biznisu se žene i dalje suočavaju sa problemima pristupa finansijama, jer teže dolaze do početnog kapitala za investiranje u sopstveni biznis. U preduzetništvu su i dalje izazov i pojedine komplikovane administrativne procedure, kao i nedostatak kvalifikovane radne snage.

Ipak, inicijativnost, individualna sklonost, odlučnost i upornost uvijek pobijede.

Koliko su žene u Crnoj Gori ekonomski osnažene? Da li je žensko preduzetništvo i dalje više stvar lične hrabrosti nego sistemske podrške?

Žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu i samim tim predstavlja značajan potencijal za ekonomiju Crne Gore. Preduzeća u Crnoj Gori kojim rukovode žene zapošljavaju više od 10. 000 radnika, ali postoji nesklad kada je u pitanju struktura preduzetništva, jer statistika pokazuje da žene uglavnom vode manje biznise. Kontinuirana podrška i unapređenje tih politika ključni su za dalji razvoj i veću integraciju žena u preduzetništvo.

S obzirom na Vaše prethodne rukovodeće funkcije u Opštini Bijelo Polje (predsjednica Skupštine opštine i potpredsjednica Opštine), na koji način lokalna samouprava može konkretno da podrži razvoj ženskog preduzetništva i malih biznisa?

Kako ženski biznis stvara nove prilike za aktivaciju žena, otvaranje novih radnih mjesta, unapređuje lokalno i regionalno tržište. Kao i ukupan poslovni ambijent i kvalitet života uopšte, uloga lokalnih uprava, odnosno opština, od velikog je značaja za brži razvoj ženskog preduzetništva. Moram da istaknem da je moja opština, Opština Bijelo Polje, odavno prepoznala taj značaj, pa već duži niz godina svojim budžetom opredjeljuje značajna sredstva za te namjene. Danas u Bijelom Polju imamo mnogo veći broj žena koje su pokrenule svoje biznise.

Kada je riječ o mom zalaganju za poboljšanje položaja žena i njihovo radno angažovanje, to je nekako teklo spontano. Prvo morate imati tu nit u sebi – želju da pomažete drugima, a onda sam se na svim njihovim preprekama i barijerama trudila, kad god sam bila u prilici, da se one otklone kako bi žene lakše išle naprijed. Moj društveni angažman mi je to omogućio, jer sam, pored sopstvenog biznisa, željela da svojoj zajednici dam i drugačiji doprinos.

Kroz svoj aktivizam nastojala sam da utičem na smanjenje nasilja nad ženama i djecom, kako u porodici tako i van nje, kao i na stvaranje boljih uslova života i rada za sve, a posebno za žene. Konkretno, bila sam odbornica u lokalnom parlamentu u nekoliko saziva, pa sam se trudila i bila uporna da predlažem brojne inicijative u korist žena.

Kako vidite ulogu finansijskih institucija i banaka u razvoju ženskog preduzetništva? Da li su kreditne linije i finansijski instrumenti dovoljno prilagođeni ženama koje pokreću ili razvijaju biznis?

Danas u državi imamo mnogo bolju poslovnu klimu, dobar institucionalni okvir, kao i podršku više državnih i međunarodnih institucija i banaka koje posluju kod nas. Sve one podržavaju, podstiču i pomažu brži razvoj preduzetništva uopšte, pa i ženskog preduzetništva.

Crnoj Gori trebaju pametne, jake, solidarne, obrazovane i, nadasve, odlučne žene. Sa više žena u biznisu, Crna Gora je definitivno bolja Crna Gora kakvu svi želimo.

Izvor: Bankar.me