NARODNA BIBLIOTEKA U BIJELOM POLJU ODOLIJEVA VREMENU I ISKUŠENJIMA: RIZNICE ZNANJA DOSTUPNE SVIMA

NARODNA BIBLIOTEKA U BIJELOM POLJU ODOLIJEVA VREMENU I ISKUŠENJIMA: RIZNICE ZNANJA DOSTUPNE SVIMA

Očuvanje institucija kao što su biblioteke, muzeji i pozorišta osnovno je i fundamentalno pitanje opstanka ljudskog roda kao civilizacije, poručio je rukovodilac Narodne biblioteke u Bijelom Polju Edin Smailović.

Iako su biblioteke od svog osnivanja pa do danas prolazile kroz razna iskušenja, uspjele su da odole svim izazovima, a i danas su ustanova na koju se oslanjaju generacije različitih profila i potreba, važan činilac u kulturnom i društvenom životu zajednice, kao i ključni faktor u sticanju i njegovanju čitalačkih navika.

–Biblioteke su oduvijek imale određenu ulogu u društvenom životu, one su bile kapije znanja od svog osnivanja, ali kada govorimo o razvoju biblioteke od tog vremena pa do danas, mora se napomenuti da su one počele da funkcionišu kao riznice znanja koje je koristio ograničen broj ljudi, a sada su riznice znanja koje mogu koristiti svi koji to žele na ovaj planeti. Prešli smo taj put od perioda kada su u njima sjedjeli mudraci i njihovi učenici, do toga da je to danas mjesto koje koriste široko narodne mase – istakao je Smailović.

On je dodao da bibiloteke tokom 19. i 20. vijeka, koji su bili vrhunac pismenosti, nijesu imale konkurenciju kada je u pitanju disperzija znanja.

– Ali, sada živimo u vremenu u kojem biblioteke moraju da se nose sa konkurencijom, a po mom mišljenju, to ne mora nužno da bude loše. Jednostavno, određene promjene u određenom trenutku natjeraju ljude da razmišljaju kako da opstanu i kako da se prilagode novom vremenu. Kada se krene u prilagođavanje, onda se nađe ili put kako će institucije egzistirati u novom vremenu, ili će prosto izumrijeti. Očigledno je da je u razvijenijim zemljama već pronađen način kako da biblioteke kao institucije opstanu, tako da je recept zapravo da iz zone otvorenosti za sve korisnike postanu i zona otvorenosti i za sve njihove aktivnosti – pojasnio je rukovodilac Narodne biblioteke u Bijelom Polju.

NARODNA BIBLIOTEKA U BIJELOM POLJU ODOLIJEVA VREMENU I ISKUŠENJIMA: RIZNICE ZNANJA DOSTUPNE SVIMA

Istakao je i da biblioteke više nijesu isključivo mjesto na kome se pozajmljuju i vraćaju knjige, već se preoblikuju u modernu, kulturno-informacionu platformu.

–Unazad 20-30 godina biblioteke su bile mjesto na koje dođete da posudite knjigu, eventualno je pročitate i vratite, a danas su postale mjesto na kojem možete dobiti besplatan internet, popiti kafu, organizovati razne sekcije, i to se pokazalo kao dobar način za opstanak biblioteka. Danas morate imati konstantnu adekvatnu nabavku knjiga, morate neprekidno ulagati u obrazovanje bibliotekara, pratiti nove sadržaje i uključivati ih u program biblioteke. Jednostavno, konkurencija je primorala bibliotekare da budu inovativni i mislim da to može biti samo na dobro korisnika – rekao je Smailović.

U korak s vremenom

Narodna biblioteka u Bijelom Polju ide u korak sa vremenom.

– U poslednjih nekoliko godina uspjeli smo da uključimo nove sadržaje: otvorili smo gradsku čitaonicu 2013. godine, 2015. godine smo uz pomoć Ambasade SR Njemačke otvorili Dečije odjeljenje Narodne biblioteke, na šta smo posebno ponosni, imamo pokretnu biblioteku, jedinu u Crnoj Gori, Infobus. Ono što je jako važno, prije nekoliko godina smo započeli proces digitalizacije zavičajne građe, a do danas smo uspjeli digitalizovati kompletne “Bjelopoljske novine” i “Bjelopoljsku komunu”, planiramo digitalizaciju kompletne lokalne štampe, tako da smo se potrudili da, u skladu sa mogućnostima, uvedemo neke nove servise,mada to ni izbliza nije ono što bi jedna biblioteka u Crnoj Gori trebalo da ima. Ako želimo opstati i ako želimo pružiti kvalitetnu uslugu našim korisnicima, moramo puno brže da se mijenjamo i puno brže da idemo u korak sa vremenom, poručio je Smailović.

Ipak, najveći problem svih biblioteka u Crnoj Gori je otkup knjiga, jer kod nas, nažalost, za razliku od regiona, ne postoji zagarantovana obnova bibliotečkog fonda.

– To je nešto što je potrebno regulisati na nivou države, to je nešto što bi Ministarstvo kulture, ako misli da ima biblioteke dostoje civilizovanog svijeta, moralo uraditi. Nama je potrebno nešto što ima naše okruženje, taj otkup knjige, gdje svaka biblioteka ima određena zagarantovana sredstva u okviru kojih možemo nabaviti sva aktuelna izdanja domaćih izdavača, aktuelna izdanja iz regiona i ona koja se odnose na svjetsku produkciju. Mislim da bi se na taj način puno uradilo na aktivaciji potencijalno velikog broja čitaoca – naglasio je rukovodilac Narodne biblioteke.

On je istakao da ne treba bježati od toga da je knjiga istovremeno i roba.

– Znam da to zvuči grubo, ali to ne isključuje jedno drugo. Danas, u vremenu sveopšte konkurencije, svemu se mora pridavati značaj. Nekada je bilo dovoljno samo da tu knjigu odštampate, danas morate da razmišljate o svemu, o tome kako će izgledati korice, kakav će biti prelom knjige, font slova. Dakle, danas je marketing prosto neodvojivi dio “proizvodnje” knjige – objasnio je Smailović.

On je uvjeren da nijedno vrijeme neće pregaziti knjigu.

– Zato je važno raditi sa najmlađima, stvarati čitalačku publiku. Zato nam je toliko važno to dječije odjeljenje. Trudimo se da uspostavimo saradnju sa obdaništima i osnovnim školama, kako bi djeca sticala naviku da dolaze u biblioteku – kazao je Smailović.

Obnavljaju fond knjiga

Bjelopoljska biblioteka uspješno se suočava sa problemima.

– Zahvaljući razumijevanju ljudi koji su na čelu Centra za kulturu, čija smo organizaciona jedinica, mi smo jedna od rijetkih biblioteka u Crnoj Gori koja ima kakvu-takvu kontinuiranu obnovu bibliotečkog fonda. Većina biblioteka u Crnoj Gori, nažalost, to nema i to je jedna strašna i porazna činjenica. To je nešto jako zabrinjavajuće i o čemu bi pod hitno trebalo da se povede računa, jer kod nas je još i sjajno stanje, s obzirom da postoje biblioteke u Crnoj Gori koje godinama nijesu kupile knjigu. Mislim da u takvoj situaciji ne može biti govora ni o kakvom razvoju bibliotekarstva, ni o kakvom povećanju broja čitalaca. To je prvi uslov – nova knjiga je osnov rada i bibliotečkog poslovanja. Ohrabrujuće je što je Udruženje bibliotekara nedavno dobilo novu predsjednicu i mislim da će biti prilično aktivno po tom pitanju, naglasio je Smailović.

Izvor: Dan

Novinar: Milovan Novović