Dosadašnjom odredbom je bilo ostavljeno na volju građana da li će to uraditi. Većina to nije činila, zbog čega su ostajali prijavljeni u prebivalištu, iako više nisu trajno povezani s Crnom Gorom – navodi se u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.
Članovima 5 i 6 Nacrta propisuje se provjera podataka o prebivalištu vršenjem terenske kontrole od strane ovlašćenih policijskih službenika.
“… Provjera se omogućava i u slučajevima kad nije došlo samo do prijave prebivališta, kao i promjene prebivališta iz jedne opštine u drugu – a što je bilo do sad propisano kao jedina mogućnost vršenja terenskih kontrola tačnosti prijavljene adrese prebivališta – već i prilikom sumnje da je došlo do promijenjenih podataka koji su evidentirani u postojećim evidencijama registra prebivališta, čime se na sveobuhvatniji način daje mogućnost ažuriranja podataka u registru prebivališta”, piše u dokumentu.
Članom 7 Nacrta propisuju se kriterijumi za utvrđivanje prebivališta, a dodaju se i padežno upodobljeni termini kojim se vrši usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.
Članom 8 Nacrta uvodi se regulisanje materije upisa lica mlađih od 18 godina koja se rode u inostranstvu, tako da se te osobe prilikom upisa u matične registre rođenih ne upisuju istovremeno i u registre prebivališta, već se njihovo prebivalište upisuje tek kad se nastane u Crnoj Gori, na način kojim se propisuje postupak prijave prebivališta.
Članom 10 Nacrta propisuje se po kom zakonu će se postupci prijave prebivališta, prijave promjene prebivališta i promjene adrese, kao i utvrđivanja prebivališta – započeti prije stupanja zakona na snagu…
“S obzirom na činjenicu da oko 48.000 građana nije izvršilo zamjenu lične karte ni nakon isteka posljednjeg roka za zamjenu koji je bio propisan za 30. septembra 2025, te kako se taj broj skoro u potpunosti poklapa s brojem punoljetnih građana s prebivalištem u Crnoj Gori koji na zadnjem popisu stanovništva Crne Gore 2023. godine nijesu bili popisani, to je taj broj građana prepoznat kao oni građani koji ne žive u Crnoj Gori, zbog čega je uveden član 37a kojim se propisuje obaveza njihovog brisanja po službenoj dužnosti iz registra prebivališta”, navodi se u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.
Izazovi u čišćenju biračkog spiska
Novica Obradović krajem marta je kazao da je MUP iz biračkog spiska izbrisao 173 građanina koji su preminuli.
“Došli smo do dokaza da su preminuli. Imamo i 99 za koje ne možemo da utvrdimo status, a postoje indicije da su preminuli. Da bismo to konstatovali, mora doći član porodice da to prijavi”, rekao je tada Obradović.
On je istakao i da u biračkom spisku ima i 129 osoba starijih od 100 godina.
“Za 29 smo utvrdili da su izvadili lične karte, za pet da su preminuli i izbrisali smo ih. Ali za 95 ne možemo da utvrdimo koji im je status, ne znamo ko su ti ljudi. Ono što je interesantno, imamo tri osobe koje su upisane u birački spisak, a koje su rođene 1914. godine”, naveo je Obradović.
Izvor: ND Vijesti

Povezani članci
U DOMOVIMA ZA STARE EVIDENTNI ODREĐENI POMACI, ALI DOMINANTAN PROBLEM OSTAJE NEDOSTATAK KADRA
EVO GDJE JE CRNA GORA NA LISTI EVROPSKOG ŽIVOTNOG STANDARDA
ŠAVNIK: ZEMLJOTRES MU OŠTETIO DOM, ŠTETA PROCIJENJENA NA 5 EURA