Vijesti iz Bijelog Polja

Građani su nam na prvom mjestu!

JAVNU RASPRAVU O NACRTU PROSTORNOG PLANA CRNE GORE OBILJEŽILE BROJNE SUGESTIJE

JAVNU RASPRAVU O NACRTU PROSTORNOG PLANA CRNE GORE OBILJEŽILE BROJNE SUGESTIJE

Javna rasprava o Nacrtu prostornog plana Crne Gore i Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, održana je juče u skupštinskoj sali SO Bijelo Polje.

– Javna rasprava će trajati 90 dana, i za to vrijeme ćemo još jednom posjetiti više gradova i organizovati okrugle stolove, saslušaćemo sve sugestije i komentare kako bi se ovaj najveći i najvažniji strateški dokument uradio na najbolji mogući način – kazao je Milan Nedović, predstavnik resornog ministarstva. Državni sekretar Mirsad Demić je istakao spremnost da u najvećoj mjeri pomognu kad je u pitanju ovaj dokument, kako bi bio što bolji i građani bili zadovoljni.

Prema riječima rukovodioca izrade plana Svetlane Jovanović, riječ je o najvišem strateškom planskom dokumentu.

– Iako je državni planski dokument, on je važan za sve lokalne samouprave, za njihov budući razvoj s obzirom na to da se sva niža planska dokumentacija, počev od prostornourbanističkih planova, ako ih vratimo ponovo po zakonu, i detaljnih planova mora uklapati i mora poštovati smjernice i principe koji su definisani na ovom strateškom nivou – kazala je Jovanović, dodajući da im je cilj da saslušaju šta građani predlažu, šta smatraju da su ograničenja i šta treba unaprijediti.

– Cilj nam je da imamo ravnomjeran regionalni razvoj, prije svega da se razvija sjeverni dio, o kojem se samo priča poslednjih 30 godina. Da dobijemo jasne smjernice, a onda pozovemo na odgovornost i Vladu i opštine ako se ne budu adekvatno borile u ovom dijelu. Naše namjere su jasne – da se razvijaju Crna Gora i Bijelo Polje – kazala je Jovanović.

Zbog loših rješenja ispaštaju građani

Predsjednik MZ Potkrajci Dževad Omerović je ukazao na loše rješenje predloga da se u mjestu u kojem živi, i gdje se mještani isključivo bave poljoprivredom, gradi kolektor za prečišćavanje otpadnih voda, i predložio je nekoliko rješenja.

– Trebalo bi ga graditi u industrijskoj zoni gdje nema kuća ili dalje nekoliko kilometara prema granici sa Srbojom – kazao je Omerović, a Uglješa Prebiračević u ime civilnog sektora i mještanin Pećarske ukazao je na probleme žitelja ovog i drugih sela u okviru rekonstrukcije puta Gubavač-Bistrica.

– Ove probleme moramo riješiti na pravi način ako mislimo da valorizujemo turističke potencijale Đalovića pećine i klisure. I mora se naći bolje rješenje ulaska sa bjelopoljske strane na auto-put, ali i razmisliti o skretanju sa Peštera, kako bi se brzo stiglo do Đalovića pećine – kazao je Prebiračević.

Ismet Ramović je tražio da država asfaltira put od Bistrice preko Vlaha do grada.

– To je skraćeni put za Bistricu i od ogromnog je značaja. Više od rupa ni traktor ne može proći tako da nije ni čudo što je ovdje ostalo samo nas nekoliko staraca. Za nas nema značaja auto-put ako do njega ne možemo doći – kazao je on.

Zdravko Janjušević, u ime privatnog sektora, ukazao je da regionalnoj deponiji na Čelinskoj kosi nije mjesto, da ne treba da se radi ni reciklažni centar.

– Mora se prekograničnom saradnjom sa Prijepoljem zaštititi rijeka Lim. Konačno se nešto mora uraditi sa izvorištem mineralne vode, ali i riješiti problem zagađenosti vazduha i uraditi toplifikacija grada – kazao je Janjušević.

Poljoprivrednik Bogdan Nedović ukazao na nemogućnost saradnje sa lokalnom upravom, dodajući da treba sve uraditi da se u dijelu rekonstrukcije magistralnog puta Ribarevine-Slijepač Most urade trotoarske staze i postavi rasvjeta.

Buda Bošković, predstavnik Opštine i član tima za izradu plana je kazala da bi bilo normalno da se u fazi rekonstrukcije puta Slijepač Most-Ribarevine rade i trotoari i postavi rasvjeta.

– Mora se planirati izlazak na auto put kod Boljanine, a ne kako je sad predviđeno kod Crnče. U suprotnom ćemo biti izolovani i postati slijepo crijevo. Niko neće dolaziti u Bijelo Polje.Takođe, treba vidjeti šta je sa dva kilometra koridora na Pešteru, gdje domaćini još od prije deset godina ne smiju ništa da grade. Ne mogu ljudi ničim da se bave – kazala je Bošković. Vukoman Krgović i Novo Moračanin traže da se rekonstruiše putni pravac Tomaševo–Galica–Barice.

Jelenka Andrić u ime mještana Bliškove je tražila da se uredi dio puta u ovom selu, najviše iz razloga što đaci njime idu u obližnju školu.

Izvor: Dan

Novinar: Milovan Novović