Ukupna potrošnja naftnih derivata u Crnoj Gori u prošloj godini, prema podacima Monstata, iznosila je 449. 000 tona, najviše se troši u saobraćaju, više od 76%, u industriji oko 13%, dok ostatak otpada na druge sektore i neenergetsku potrošnju. Sve to u vremenu energetske krize predstavlja veliki izazov, posebno kada ne postoje dovoljne rezerve u državi. Iako građani od prošle godine na svaki litar izdvajaju tri centa za formiranje obaveznih rezervi nafti i derivata.
Ipak, u civilnom sektoru problem vide na drugom mjestu.
“Oni nemaju gdje da ga skladište, dakle, ponovo kažem, to je zaista lijepa politika, moramo da imamo robne rezerve, međutim, čini mi se da nemamo dovoljno dobre i vizionarske ideje naših političara i da oni ne djeluju na pravi način strateški i ne predviđaju pod dva-tri koraka unaprijed šta se može desiti”, navodi Željko Đukić, civilni aktivista.
Iz Ministarstva rudarstva i energetike tvrde suprotno.
Formiranje obaveznih rezervi počelo je tokom 2025. Godine, nakon što je u decembru 2024. Usvojen zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, čime, kako navode, Crna Gora prvi put uspostavila sistem rezervi uslađen sa zakonodavstvom Evropske unije.
Planirano je i da do jeseni profunkcioniše skladište u Baru.
Izvor: TV Vijesti
Novinar: Slobodan Šebek
Povezani članci
SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ODRŽALA OBUKU U DOMU STARIH U BIJELOM POLJU
ĐUKIĆ NAKON UDESA U TRŠOVOJ: „UPOZORAVAO SAM NA BEZBJEDNOST PJEŠAKA, DANAS SAM I SAM OSJETIO TAJ PROBLEM“
BULATOVIĆ: PRIMARNA MISIJA OBRAZOVNIH USTANOVA JE DA IZ KLUPA IZAĐU DOBRI, SAOSEĆAJNI I ISKRENI LJUDI KOJI NJEGUJU RAZLIČITOSTI I MEĐUSOBNO SE PODRŽAVAJU