GODIŠNJE OTKRIJU KANCER KOD 4.000 OSOBA

GODIŠNJE OTKRIJU KANCER KOD 4.000 OSOBA

U Crnoj Gori je na prvom mjestu po učestalosti karcinom pluća, sa oko 443 novootkrivena slučaja na godišnjem nivou, a slijedi karcinom dojke (378), kolorektalni karcinom (330), karcinom mokraćne bešike (156) i prostate (136).

U Crnoj Gori od raka svake godine oboli između 3.000 i 4.000 osoba, a njih blizu 2.000 izgubi borbu sa ovom opakom bolešću. Najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, prostate i debelog crijeva, a kod žena kancer dojke, debelog crijeva i pluća, pokazuju podaci Međunarodne agencije za istraživanje raka.

– Trenutne informacije o globalnom opterećenju rakom, koristeći procjene incidence i smrtnosti od raka GLOBOCAN 2020, koji je izradila Međunarodna agencija za istraživanje raka, pokazuju da je u Crnoj Gori na prvom mjestu po učestalosti karcinom pluća, sa oko 443 novootkrivena slučaja na godišnjem nivou, nakon toga slijedi karcinom dojke (378), kolorektalni karcinom (330), karcinom mokraćne bešike (156) i prostate (136) – saopštili su iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR).

Prema podacima Međunarodne agencije, rak je jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, sa blizu 20 miliona novih slučajeva u 2020. godini i 10 miliona umrlih od raka u toj godini. Tema Svjetskog dana borbe protiv raka u razdoblju 2022–2024. glasi “Zatvorimo jaz u zdravstvenoj zaštiti”.

Kako upozoravaju, oko 30 odsto svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama zavisnost od duvana odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i za preko 90 odsto svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 20 odsto malignih oboljenja uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C humani papiloma virus).

– Narednih petnaestak godina Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) očekuje da će broj oboljelih porasti na oko 30 miliona i 20 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi sa nepromijenjenim trendom, što je porast od oko 50 odsto u odnosu na 2020. godinu – navode iz SZO.

Redovno ići na kontrole kod izabranog doktora

Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije. Zato treba učiniti sve što možemo kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje, pridržavanjem jednostavnih savjeta: prestanite da pušite, hranite se pravilno i raznovrsno, budite fizički aktivni minimum tri puta nedjeljno, vodite računa o tjelesnoj težini, izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu, kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu, smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama korišćenjem zaštitne opreme, izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete i redovno kontrolišite zdravlje kod svog izabranog doktora, savjetuju stručnjaci.

Inače, Svjetski dan borbe protiv raka svake godine obilježava se kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije i njegov cilj je usmjeren na četiri osnovne tačke: promocija zdravog načina života, omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelih. SZO je stoga pokrenula kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka, sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijom mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih.

– SZO je saopštila da naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje. Postoje strategije zasnovane na dokazima koje mogu smanjiti i kontrolisati breme malignih bolesti. One uključuju preventivno djelovanje na gore navedene rizične uzročnike, zatim vakcinisanje protiv virusnih uzročnika nekih vrsta raka, kontrolu izloženosti štetnim uticajima povezanim s radnim mjestom i kontrolu izloženosti štetnom UV zračenju.

Takođe, programi ranog otkrivanja (za rak dojke, rak debelog crijeva i rak grlića materice), uz podizanje svjesti populacije o ranim znacima nekih malignih bolesti, mogu znatno doprinijeti smanjenju smrtnosti od malignih bolesti. Pravovremeno otkrivanje bolesti, uz dostupne i dokazane metode liječenja, te osiguranu palijativnu pomoć za bolesnike kojima je potrebna, neophodni su djelovi zdravstvenog sistema u kontroli problema malignih bolesti – navode iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka.

Izvor: Dan