Evropska unija uvodi fiksnu carinu od tri eura na male pakete koja će se primjenjivati od 1. jula 2026.
Riječ je o paketima vrijednima manje od 150 eura, a koji čine 93 posto e-trgovine u EU.
Ana Brajković, savjetnica i stručnjakinja za maloprodaju iz Hrvatske, navodi da postoji jedan važan detalj.
– Ne radi se jednostavno o 3 eura po paketu, nego o 3 eura po različitoj kategoriji robe u paketu. To znači da ako u jednoj narudžbi imate, primjer, majicu, kablo, ukras za kuću i dječju igračku, dodatni trošak ne mora biti samo 3 eura nego po 3 eura na svaku posebnu kategoriju robe. Upravo zato ova mjera najviše mijenja logiku “ubacit ću još par sitnica u korpu”, kaže ona.
Dodaje da ima još nešto zanimljivo, a to je kako danas kupujemo, zašto tako lako kliknemo “kupi” i koliko su velike platforme promijenile ponašanje potrošača.
– Platforme poput Temua, Sheina i AliExpressa nisu samo klasične online trgovine. One koriste cijeli niz mehanizama koji kupovinu čine bržom, impulzivnijom i emocionalnijom: kuponi, odbrojavanja, “još malo do besplatne dostave”, personalizirane preporuke, stalni osjećaj prilike i vrlo niske cijene (tu je čak i casino efekt pa nemaš osjećaj da kupuješ već da nešto osvajaš). I ujedno imaju proizvode niske cijene i visokog obrtaja, navodi Brajković i dodaje:
– No nije problem samo u tome što je nešto jeftino. Problem nastaje kada je kupovina dizajnirana tako da nas što manje zaustavi, a što brže podstakne na još jedan klik pa ujedno je i „zavisnička“, ali je daleko veći problem što prozvodi nisu nužno niti u skladu s regulativom niti sigurni – a potencijalno su i opasni.
Iznijela je i nekoliko podataka dobro pokazuje razmjere:
– U 2025. u EU je ušlo oko 5,8 milijardi malih e-commerce pošiljaka vrijednosti do 150 eura, što je rast od 26% u odnosu na prethodnu godinu.
– to je 16 mil pošiljaka dnevno ili skoro 200 paketa svake sekunde ili 13 paketa po osobi
– Prosječna vrijednost artikla u tom segmentu je 8,82 eura.
– Francuski regulator je 2025. testirao više od 600 proizvoda s međunarodnih e-commerce platformi. 75% nije bilo usklađeno s EU pravilima, a 46% je bilo i neusklađeno i opasno.
Brajković navodi i da u online kupovini postoji i fenomen koji se zove bracketing: naručimo više veličina, boja ili varijanti, unaprijed znajući da ćemo dio vratiti.
Kod skupljih proizvoda to stvara veliki problem povrata, a kod ultra jeftinih proizvoda često se dogodi nešto drugo: proizvod se ni ne vraća jer se ne isplati, nego ostane u ladici ili završi u otpadu.
– Zato ova tema nije samo pitanje carine. Važno je regulirati trgovačku praksu, posebno kada aplikacije i algoritmi snažno utiču na ponašanje kupaca. Ali jednako je važno edukovati potrošače da znaju razlikovati jeftinu kupnju od dobre kupovine, navodi.
Biznis. ba

Povezani članci
NE POSTOJI ZAKONSKA OBAVEZA DA SE LOKALNI I PARLAMENTARNI IZBORI ODRŽE U JEDNOM DANU
DIZEL PONOVO POSKUPLJUJE, VLADA GLEDA I NE REAGUJE
MF: CRNA GORA U PRVA TRI MJESECA OSTVARILA DEFICIT BUDŽETA OD 124 MILIONA EURA