DOGOVOR O CIJENI HLJEBA DO KRAJA SEDMICE

DOGOVOR O CIJENI HLJEBA DO KRAJA SEDMICE

Udruženje pekara pokušaće da do kraja ove sedmice dogovori sa nadležnim ministarstvima i predstavnicima trgovačkih lanaca da cijena vekne bijelog hljeba ostane 50 centi do kraja godine, rekao je juče Pobjedi Veselin Nikolić, zamjenik predsjednika Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda.

Nikolić je kazao da će se pekari prilagoditi preporukama Vlade kojima se to predviđa, ali je istakao da je potrebno da trgovci postave realne marže.

“Trgovačke marže na pekarske cijene bijelog hljeba sada su 30, a realno je da budu 17-18 odsto. Donja granica naše proizvođačke cijene je 42 centa po vekni, sve ispod toga je gubitak”. Istakao je Nikolić, dodajući da cijene po kojima građani kupuju hljeb zavise od regiona i maloprodaje.

DOGOVOR O CIJENI HLJEBA DO KRAJA SEDMICE

Učešće bijelog hljeba je, prema njegovim procjenama, 70 odsto u ukupnoj proizvodnji, dok je povrat 15 odsto.
Negativno posluju.

Od maja prošle godine povećane su cijene pšenice, ulja, šećera, aditiva, smjesa, lož ulja i goriva, što je uticalo na povećanje troškova pekara i u krajnjem dovelo do poskupljenja hljeba. Zbog toga je Vlada naložila ograničavanje cijena, prema kojem vekna bijelog hljeba od 500 do 600 grama ne može biti skuplja od 50 centi, odnosno 40 centi za vekne od 300 do 400 grama.

Nikolić, koji je direktor Uniprom pekare, naglašava da Vlada ne daje nikakve subvencije pekarima koji, poslije godinu i po pandemije korona virusa negativno posluju.

“Kako je sve bilo zatvoreno, slabije smo sarađivali sa hotelskim lancima, restoranima, a ni izvoz nije bio dobar. Pekarska industrija je sa 39 miliona eura u 2019. oslabila na 28 miliona u prošloj godini”, naglasio je Nikolić.
Pšenica iz Francuske ide na tender.

Vlada ima 10.500 tona pšenice, koju je bivša vlast uvezla iz Francuske, ali koju niko od domaćih proizvođača nije htio da kupi. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja nedavno su objasnili da će pšenica biti prodata na međunarodnom tenderu.

“Ministarstvo je uputilo 100 dopisa i urgencija organima lokalne uprave kako bi se utvrdila stvarna potreba za intervencijom na tržištu. Za ukupno tri opštine je izjavljena potreba za 20 tona brašna.

Međutim, mljevenjem 10.500 tona pšenice može se dobiti 9.000 tona brašna, pa je izjavljena potrebna količina zanemarljiva. Ovim je zaključeno da pšenicu na ovaj način nije moguće pustiti u promet”, saopšteno je iz Ministarstva.
Izvor: FOS