CRNA GORA ĆE SE ZADUŽITI PREKO 750 MILIONA

CRNA GORA ĆE SE ZADUŽITI PREKO 750 MILIONA

Predlogom o izmjenama Odluke o zaduživanju predviđeno je da se nedostajuća sredstava umjesto 560 miliona eura planiraju na 756 miliona eura.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Predlog izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu kao i predložene izmjene Odluke o zaduživanju Crne Gore.

Predlogom izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu planirani su rashodi u iznosu od 2. 69 milijardi eura i u odnosu na prvobitni zakon veći su 191. 33 miliona eura ili 7. 7 odsto, prije svega usljed generisanja dodatne potrošnje mandatornog karaktera, kao i korekcije očekivanja kada su u pitanju prihodi budžeta.

CRNA GORA ĆE SE ZADUŽITI PREKO 750 MILIONA

U odnosu na Zakon o budžetu, izdaci tekućeg budžeta uvećani su 52. 6 miliona na 1. 07 milijardi, budžeta državnih fondova 97. 96 miliona na 932. 91 milion, transakcije finansiranja 25 miliona na 353. 97 miliona, rezerve 18. 2 miliona na 85. 69 miliona, dok je kapitalni budžet umanjen 2,5 miliona na 239,97 miliona.

Prihodi budžeta u ovoj godini projektovani su u iznosu od 1. 93 milijarde eura ili 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je u odnosu na prvobitno planirane manje 3. 7 miliona ili 0,2 odsto.

Dodatna potrošnja odnosi se dominantno na nedostajuća sredstva Fonda za zdravstveno osiguranje 38. 6 milion, zatim 36 miliona za potrebe Fonda penzijskog i invalidkosg osiguranja (PIO), kao i nedostajuća sredstva za zarade 28. 5 miliona.

Usvojena je i izmjena Odluke o zaduživanju gđe se, umjesto 560 miliona eura nedostajućih sredstava u tekućem budžetu, sada planira 756 miliona eura. Umjesto prvobitno predviđenog zaduženja do 70 miliona eura, predlaže se da to zaduženje bude do 350 miliona.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović najavio je da će parlamentu uputiti zahtjev da se vanredna sjednica povodom tih akata održi 28. septembra.

Rebalans temelj javnih finansija.

Umjesto predviđenog zaduženja do 70 miliona eura, Ministarstvo finansija predložilo je da to bude do 350 miliona eura, a resorni ministar Aleksandar Damjanović očekuje jednoglasnu podršku predlogu rebalansa budžeta i novog zaduženja.

“Predložili smo rebalans kao temelj ukupnih finansija i stabilno finansiranje do kraja godine. Ovo je podloga i za stabilno finansiranje za 2023. Godinu. Shodno situaciji na finansijskom tržištu svi moramo da se uključimo i bez obzira na političke statuse predložimo održiv budžet koji će ponovo biti u funkciji građana i privrede”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović.

Predlogom o izmjenama Odluke o zaduživanju predviđeno je da se nedostajuća sredstava umjesto 560 miliona eura planiraju na 756 miliona eura.

“Umjesto prvobitne predložene i usvojene odluke gdje je predviđeno zaduženje do 70 miliona eura, mi predlažemo da to zaduženje bude do 350 miliona eura imajući u vidu postojeće depozite i sve naše obaveze do kraja godine”, kazao je Damjanović.

On je istakao je da su najvažnije izmjene uslovljene verifikacijom naslijeđenog stanja koje su za 20-ak nedjelja koliko rade naslijedili. Cilj je bio da se uravnoteže prihodi i rashodi imajući u vidu da je došlo do povećanja rashoda.

“To znači da su prihodi budžeta projektovani na iznos od 1. 93 milijarde ili 36 odsto bruto domaćeg proizvoda i u odnosu na prvobitni plan oni su na ukupnim izdacima od 2. 69 milijardi ili 191 milion eura veći nego što su predviđeni buddžetom. Tih 191 milion eura se prepoznaje i vidi jasno u budžetu, onosno predlogu rebalansa, ali ću zbog javnosti najkraće da ponovim glavne izdatke koji su novokonstituisani i zbog kojih se radi rebalans”, kazao je Damjanović.

Damjanović prvo navodi nedostajuća sredstva za zdravstveno osiguranje, 36 miliona eura.

“Imajte u vidu da smo skoro dali sedam miliona iz tekuće rezerve na račun upravo ovog rebalansa i da jedan dio nadomještavamo sa drugih pozicija kako bismo došli do četiri miliona neophodnih Fondu zdravstva zbog pogrešnog planiranja”, kazao je on.

On je dodao da 36 miliona za potrebe Fonda PIO.

“Dvadeset jedan milion je u pitanju nedostajućih sredstava zbog povećanja penzija i 15 miliona zbog jednokratnih davanja za pomoć penzionerima. To su minimalne, ispod prosječne penzije”, rekao je ministar.

Damjanović je kazao da za sektor prosvjete i zdravstva nora da se obezbijedi 28. 5 miliona kojih nema u budžetu zbog povećanja zarada na osnovu zakonskih rješenja koja su počela sa primjenom.

Sedam miliona potrebno je Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

“Zakon o obeštećenju bivših korisnica naknada za majke troje i više djece. Takođe nijesu obezbijeđena potrebna sredstva. Primjena za ostvarivanje prava za podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije šest miliona takođe nijesu bila obezbijeđena postojećim budžetom. Tri miliona subvencija za poslodavce koji zapošljavaju lica sa invaliditetom”, kazao je on i dodao da nedostaje 38 miliona eura za Upravu za katastar i imovinu za uvećanje državne imovine, kupovinom hartija od vrijednosti kompanija, te 4. 1 milion eura za Ministarstvo odbrane.

“Kada se sabere na rashodnoj strani dolazimo do cifara koje su morale biti planirane, a biće sada rebalansom. Usljed takozvanih prijedloga, odnosno projektovanih prihoda od 54 milione eura na bazi zakona koji nisu ni predloženi, a neki nisu ni donešeni, uskraćeni smo tih sredstava”, istakao je Damjanović.

Zabilježen i pad poreza na doprinose u iznosu od 52 miliona eura, pad akciza i akciznih prihoda za više od 20 miliona eura, samo u domenu smanjenja akciza na gorivo zbog čega, kako je rekao, građani Crne Gore plaćaju najjefitnije gorivo u regionu.