ŠUME IMAMO, OGRJEV SVE SKUPLJI: GRAĐANI PLAĆAJU CIJENU GODINA LOŠEG UPRAVLJANJA?

Dok nadležne institucije godinama najavljuju reformu šumarstva i bolje upravljanje jednim od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore, građani sjevera pred još jednu grijnu sezonu dočekuju visoke cijene ogrjeva. Provjera redakcije portala Vijesti iz Bijelog Polja pokazala je da se tona peleta trenutno prodaje po cijeni od 315 do 340 eura, dok je za ogrjevno drvo potrebno izdvojiti od 80 do 100 eura po metru. Građani koje su anketirali novinari VBP portala gotovo su saglasni u jednom – cijene su previsoke, posebno imajući u vidu da je Crna Gora zemlja izuzetno bogata šumama.

Problem, međutim, nije nastao ovog ljeta. Početkom 2026. godine tržište peleta već je prošlo kroz ozbiljnu krizu. Krajem januara građani nijesu mogli da nabave pelet jer domaći proizvođači nijesu mogli da preuzimaju drvnu sirovinu iz državnih šuma. Područna jedinica Uprave za gazdovanje šumama u Pljevljima prethodno je obavijestila korisnike da zaposleni zaduženi za prijem i otpremu drvnih sortimenata neće biti dostupni zbog godišnjih odmora od 12. januara do 3. marta. Proizvođači su tada upozoravali Vladu i Ministarstvo poljoprivrede da zbog nedostatka sirovine mogu biti primorani da zaustave proizvodnju.

Kriza se događala upravo u trenutku kada je trebalo da prestane višegodišnji koncesioni način gazdovanja i da novi sistem preuzme državno preduzeće „Crna Gora Šume“. Vlada je odluku o osnivanju tog preduzeća donijela još početkom oktobra 2025. godine, uz plan da novi model upravljanja državnim šumama zaživi početkom 2026. Ipak, nekoliko mjeseci kasnije privrednici su upozoravali da zbog problema sa primjenom Zakona o šumama nijesu mogli da koriste šume ni po već potpisanim ugovorima, dok je „Crna Gora Šume“ i dalje praktično ostajala na papiru.

Da stvar bude neobičnija, Vlada je 14. avgusta ove godine ponovo donijela Predlog odluke o osnivanju DOO „Crna Gora Šume“ Pljevlja. Odluka je donesena na telefonskoj sjednici, bez njenog održavanja, a javnosti je objavljena 17. avgusta. Tako se nameće jednostavno pitanje: ako je novo državno preduzeće trebalo da bude jedno od ključnih rješenja za višegodišnje probleme u šumarstvu, zašto deset mjeseci nakon prve odluke Vlada ponovo uređuje njegovo osnivanje, dok građani i proizvođači i dalje osjećaju posljedice nestabilnog sistema?

Da institucije znaju da problem nije riješen potvrđuje i sastanak ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića sa proizvođačima peleta održan 16. jula 2026. godine. Ministarstvo je tada kao glavni izazov eksplicitno navelo visoku cijenu peleta i nedostatak sirovine, a najavljeno je da će se u narednih 15 do 20 dana intenzivno raditi na rješenju. Kao jedna od mjera pomenute su dodatne količine sirovine kroz sanitarne sječe. Više od mjesec kasnije, terenska provjera VBP portala pokazuje da građani tonu peleta i dalje plaćaju između 315 i 340 eura.

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je upravo država prethodnih godina podsticala građane da prelaze na grijanje na pelet. Kroz programe energetske efikasnosti i subvencionisane ili beskamatne kreditne linije građani su ulagali u peći i kotlove na modernu biomasu. Danas dio tih domaćinstava nema jednostavan izbor – jednom kada se uloži nekoliko hiljada eura u sistem grijanja na pelet, domaćinstvo postaje dugoročno zavisno od cijene i dostupnosti tog energenta.

Situacija je posebno osjetljiva u Bijelom Polju i Pljevljima, gdje pitanje načina grijanja nije samo ekonomsko već i ekološko. Zvanični podaci Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da je tokom 2024. godine u Bijelom Polju registrovano čak 103 dana sa prekoračenjem dnevne granične vrijednosti PM10 čestica, a u Pljevljima 95 dana, dok je dozvoljeno 35. U gradovima koji se svake zime bore sa zagađenjem, previsoka cijena peleta otvara dodatnu opasnost da domaćinstva koja to finansijski ne mogu da izdrže ponovo više koriste drva, ugalj i stara neefikasna ložišta.

Zato problem cijene ogrjeva više nije moguće pravdati samo tržištem. Godinama se mijenjaju zakoni, modeli gazdovanja i najavljuju reforme, a početkom ove godine građani su već osjetili posljedice krize u sistemu korišćenja državnih šuma. U julu je Ministarstvo ponovo obećalo rješenje, u avgustu Vlada ponovo donosi odluku o „Crna Gora Šume“, dok građani u međuvremenu pelet plaćaju do 340, a drva do 100 eura.

Odnos vlasti prema problemu ogrjeva godinama se svodi na zakašnjele i krizne intervencije, umjesto na sistem koji bi jednoj šumama bogatoj državi omogućio da zaštiti svoj resurs, razvije domaću drvnu industriju i građanima obezbijedi stabilno snabdijevanje po prihvatljivim cijenama.

I zato pitanje koje postavljaju građani sa sjevera više nije samo: koliko će ove zime koštati ogrjev?

Pitanje je i: kako smo, pored ovolikih šuma, ponovo došli u istu situaciju?

*Ovaj medijski sadržaj kreiran je kroz finansijsku podršku podfonda za dnevne i nedeljne štampane medije i internetske publikacije Ministarstva kulture i medija Crne Gore.