BROJ ZAPOSLENIH POVEĆAN ZA 44.000, A NEZAPOSLENIH SMANJEN ZA 9.500

BROJ ZAPOSLENIH POVEĆAN ZA 44.000, A NEZAPOSLENIH SMANJEN ZA 9.500

Baranka Mileva Mišić mišljenja je da sve dok se bogate funkcioneri nema pomoći za siromašne, kojih je svakim danom više.

U Crnoj Gori je na kraju jula bilo zaposleno 235. 343 građana, što predstavlja povećanje od 44. 368 u odnosu na isti mjesec 2021. kada je posao imalo 189. 945 lica. To pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku (Monstat), a iako bi usled ovih okolnosti bilo logično očekivati da je broj nezaposlenih smanjen za onoliko za koliko se povećao broj zaposlenih, ili barem približno, to nije slučaj.

Prema statistici Monstata broj nezaposlenih na kraju jula 2022. je bio 45. 116, a u istom mjesecu godinu ranije 54. 697. U praksi broj nezaposlenih nije manji za oko 40. 000, već je navodno smanjen za 9. 581.

Građani ipak ne vjeruju statistici, a ističu kada bi zaista zaposlenost bila veća onda bi se to primijetilo u standardu, što nije slučaj. Bjelopoljac Željko Dobrašinović kaže da on ne vjeruje u to da je više zaposlenih, jer se to makar u Bijelom Polju ne vidi.

BROJ ZAPOSLENIH POVEĆAN ZA 44.000, A NEZAPOSLENIH SMANJEN ZA 9.500

– Sve je manje onih koji rade, a mnogi odoše u bijeli svijet. Iako tvrde da je više zaposlenih, a nije, sve se gore živi. Ne bježi narod od dobra nego od lošeg života. Ništa se praktično ne dešava da mi obični smrtnici, koji živimo na ivici egzistencije osjetimo od tog njihovog većeg zaposlenja – kaže Dobrašinović.
Njegov sugrađanin Mašan Bojić smatra da su navodi crnogorske glavne statističke institucije “priča za malu djecu”.

– Kako može biti više zaposlenih, kad je u praksi sasvim suprotno. U Bijelom Polju nema fabrika koje su poodavno uništili. Svje zvrji prazno. Samo radi onaj ko se zaposlio u javnom sektoru. Ali i tu je broj ograničen. Zato se ni ne može živjeti bolje, a i to zaposlenje o kojem Monstat priča mi nije jasno, kako oni računaju to povećanje – ukazuje Bojić.

Baranka Marija Marić kaže da, bez obzira što uporedni podaci ukazuju na povećanje broja zaposlenih, država Crna Gora mora da se stidi siromaštva svojih građana, koje je jako izraženo.

– Mi svakodnevno slušamo o socijalnoj pravdi, a sve je više socijalne nepravde. Imala sam priliku da prije neki dan čujem od komšinice da joj je ukinuto 70 eura socijalnog davanja. Živi sa sinom koji je podstanar. Ne zna šta će sa sobom. A o ljekovima koje treba da kupi od te socijale da ne pričamo. Eto dokle nas je dovela crnogorska socijalna (ne)pravda – kaže ona.

Njen sugrađanin Branko Bjelić kao podstanar živi već deset godina. Kaže da u Crnoj Gori nema ni države, ni vlasti.

– Ima dana kada žena i ja ne znamo šta i kako da kažemo djeci, učenici osnovne škole, zašto oni nemaju kao neki pojedinci. A djeca pitaju, interesuju se… Šta reći, već da smo mi mrtva porodica, zdravo nam bila djeca. Imamo dobrog gazdu pa možemo i da preskočimo kiriju. Slušamo priče naših političara koji su “puni” i njihove porodice ne oskudijevaju ni u čemu. Dok je njih takvih nema socijalne pravde – kaže on.

Manje od 1.000 zaposlenih u šest opština

Prema statističkim podacima najviše zaposlenih je u Podgorici i to 102.530, a najmanje Gusinju i to 280. Što se tiče ostalih gradova u Budvi posao ima 21.881 građanin, u Nikšiću 16.575, Baru 16.081, Herceg Novom 13.623, Bijelom Polju 9.358, Kotoru 8.574, Tivtu 7.616, Ulcinju 6.990, Pljevljima 6.424, Beranama 5.161, Danilovgradu 4.230, Cetinju 3.767, Rožajama 3.461, Tuzima 2.010, Kolašinu 1.504, Plavu 1.372, a Mojkovcu 1.311.

Ispod hiljadu zaposlenih, osim Gusinja, je u još pet opština. U pitanju su Petnjica u kojoj radi svega 316 građana, Šavniku 339, Plužinama 527, Andrijevici 612 i na Žabljaku 798.

Baranka Mileva Mišić mišljenja je da sve dok se bogate funkcioneri nema pomoći za siromašne, kojih je svakim danom više.

– Koliko god i kakve podatke stastika pokazivala, našem narodu nema pomoći, sve dok predstavnici vlasti ne budu imali drugačiji pristup. To što oni rade je nemoralno. Politička elita se bogati na račun nas siromašnih. Uvijek nas samo obmanjuju. Sve je poskupilo i mislim da se cijene uopšte neće ni vraćati nazad. Na sve to dodajte hranu, ljekove, higijenska sredstva, struju, gorivo, platimo stanarine… – kaže ona.

Podsjetimo, prema podacima Monstata u riziku od siromaštva se nalazi 22. 6 odsto građana, što je više nego petina stanovništva, odnosno 140. 000 građana. Takođe, prema drugim zvaničnim podacima oko 50.000 građana je i stvarno siromašno i prima neki vid socijalne pomoći, ali je država u poslednje vrijeme odlučila da poradi na “rješavanju” tog problema, pa je počela da smanjuje broj građana koji primaju materijalno obezbjeđenje porodice. To u praksi dovodi do toga da građani ostaju bez socijalne pomoći kao jedinog izvora primanja.

Izvor: Dan