Orhan Pamuk je jedan od najpoznatijih turskih pisaca. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2006. godine i Nagrade za mir 2005. na Frankfurtskom sajmu knjiga.
Mozaik ploča u Ulici slobode, u centru Bijelog Polja, posvećena turskom nobelovcu za književnost Feritu Orhanu Pamuku, propada. U neposrednoj blizini Parka pjesnika, bivši predsjednik opštine Aleksandar Žurić i tadašnji direktor Centra za kulturu Abaz Dizdarević, prilikom njegove posjete gradu pod Obrovom, otkrili su ploču sa imenom ovog književnog velikana.
Orhan Pamuk je jedan od najpoznatijih turskih pisaca. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2006. godine i Nagrade za mir 2005. na Frankfurtskom sajmu knjiga. Rođen je 7. juna 1952. godine u Istanbulu.
Žurić je tom prilikom istakao da je logično da jedan od najvećih živih pisaca na svijetu, kada je već u Crnoj Gori, bude gost u gradu poezije i proze.
„Upravo je u komentarima koje je dao Orhan Pamuk sadržana sličnost između Istanbula i Bijelog Polja i tradicionalno dobrih odnosa na svim tačkama susretanja kultura, nacija i vjera ovdje u Crnoj Gori. Istanbul je upravo primjer, i u njegovim knjigama dominiraju ti motivi koje je on filigranski razradio na najbolji način. Možda je najbolje duh Balkana osjetiti u Bijelom Polju“, kazao je tada Žurić.
Nobelovac Pamuk zahvalio se na dobrodošlici i kazao da mu je drago što je u Bijelom Polju.
„Pozivam sve narode i narodnosti Balkana da poštuju svoje pisce i da se angažuju u dijalozima sa njima. Još kao dječak sam u srednjoj školi saznao za Crnu Goru i ja sam sada baš na vrhu te ‘crne planine’ i mnogo sam srećan zbog toga, jer mi je to ostalo iz mog školovanja. Znali smo za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Želim da dođem ponovo“, poručio je tom prilikom nobelovac.
Ali, ukoliko bi Pamuk ponovo namjeravao da posjeti Bijelo Polje, doživio bi veliko razočaranje. Mozaik ploča sa njegovim imenom je oronula i njegova tadašnja dobronamjerna posjeta polako blijedi.
„Kod nas je sve tako. Kad dolazi neki znameniti gost, dočekujemo ga sa ‘srdačnom dobrodošlicom’, i čim ode, njegova posjeta pada u zaborav. Ne mogu da shvatim da se u konkretnom slučaju mozaik ploča nalazi na takvom mjestu da svako mora da prođe preko i pored nje, a niko ništa ne preduzima da se ona popravi i dovede u prvobitno stanje. Ne možemo se popraviti, takvi smo kakvi jesmo. Slovimo za kulturnu sredinu, a svojim nečinjenjem opovrgavamo to načelo“, prokomentarisao je vremešni bjelopoljski kulturni poslenik.
U lokalnoj upravi nijesu znali da kažu ko je nadležan da se ploča dovede u prvobitno stanje.
Izvor: Pobjeda
Novinar: Beća Čoković
Povezani članci
BIJELA KUGA PUSTOŠI SJEVER
ŠTRAJK PREVOZNIKA BLOKIRAO GRANIČNE PRELAZE U CRNOJ GORI
KNEŽEVIĆ PRIJE PREDAJE AERODROMA POVEĆATI PLATE RADNICIMA