Vijesti iz Bijelog Polja

Građani su nam na prvom mjestu!

BIJELO POLJE: MJESEC I PO OD SASTANKA MINISTRA EKOLOGIJE I PREDSTAVNIKA OPŠTINE, NI RADNE GRUPE NI LOKACIJE ZA REGIONALNI RECIKLAŽNI CENTAR

BIJELO POLJE: MJESEC I PO OD SASTANKA MINISTRA EKOLOGIJE I PREDSTAVNIKA OPŠTINE, NI RADNE GRUPE NI LOKACIJE ZA REGIONALNI RECIKLAŽNI CENTAR

Prije 20 godina za taj projekat je odabrana lokacija Čelinska kosa, koja se nalazi u neposrednoj blizini ski-centra Cmiljača, koji tada nije bio planiran. Sada nije adekvatna jer bi ugrozila skijaški centar i turistički razvoj Bjelasice. Novu lokaciju odabraće komisija u kojoj će biti zastupljene nevladine organizacije, ali i predstavnici komšijskih opština kojima će služiti budući centar – kaže predsjednik opštine Petar Smolović.


Potrebno je što intenzivnije raditi kako bismo do kraja 2024. godine odredili lokaciju budućeg regionalnog reciklažnog centra za sjever.


To je saopšteno na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, sa predstavnicima opštine Bijelo Polje koji je u tom gradu održan 29. novembra.


Predsjednik opštine Petar Smolović saopštio je za Pobjedu da je na tom „korisnom sastanku sa ministrom Ćulafićem dogovoreno formiranje stručne radne grupe u kojoj će biti predstavnici ministarstva, opštine i Agencije za zaštitu životne sredine“.


Iako je prošlo mjesec i po od dogovora, ta komisija još nije formirana.


– U toj komisiji bi bile zastupljene i nevladine organizacije, ali i predstavnici komšijskih opština kojima će služiti budući centar. Cilj je da se odabere adekvatna lokacija za zajednički regionalnu deponiju za upravljanje otpadom – kaže Smolović.


NEGODOVANJE JAVNOSTI


U „igri“ je nekoliko lokacija, ali nije želio da precizira koje su jer ima loša iskustva kada je objavljivanje naziva mjesta ili naselja pratilo negodovanje dijela javnosti.


– Nažalost, svaki investicioni projekat prate određena reagovanja stanovništa i nevladinih organizacija. Mnogi to pokušavaju i politički da iskoriste u borbi za vlast, zaboravljajući poštovanje zakona i evropske obaveze i javni interes da se investira u evropske obaveze – rekao je Smolović.
Na pitanje kako spriječiti da izabrana lokacija ne izazove negodova

nje, on kaže da je mora odrediti struka poštujući zakone i stroge ekološke standarde, imajući u vidu javni interes.
– Dodatno, rješenje je u dobroj komunikaciji sa građanima i nevladinim organizacijama, shvatajući šta su evropske obaveze i opšti javni interes – ocijenio je Smolović.


Državnim planom upravljanja otpadom predviđena je izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću i Baru, i da se taj posao završi do kraja 2026. godine.


Prije dvije decenije bilo je planirano da se taj objekat za 11 sjevernih opština (Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Kolašin, Pljevlja, Rožaje, Žabljak, Andrijevica, Petnjica, Gusinje, Plav) gradi na lokaciji Čelinska kosa u Bijelom Polju. Za te potrebe lokalna uprava je izmijenila plansku dokumentaciju, urađena je strateška procjena uticaja tog projekta na životnu sredinu…


– Lokacija Čelinska kosa nalazi u neposrednoj blizini ski-centra Cmiljača na planini Bjelasici, koji nije bio planiran kad je ta lokacija određena za izgradnju regionalnog centara za upravljanje otpadom prije više od 20 godina. Sada ta lokacija nije adekvatna jer bi ugrozila skijaški centar i turstički razvoj Bjelasice – objasnio je Smolović.


KONCEPT UPRAVLJANJA
Prostorni plan Crne Gore (Koncept upravljanja otpadom) do 2020. godine definisao je osam međuopštinskih deponija.


Prema tom dokumentu, u Bijelom Polju je predviđen međuopštinski reciklažni centar, centar za kompostiranje, deponija opasnog otpada iz domaćinstava, građevinskog otpada, šuta i materijala iz otkopa, kao i deponovanje mulja iz fekalnih otpadnih voda, deponovanje vozila van upotrebe.


Takođe, bilo je planirana i izgradnja postrojenja za tretman nusproizvoda životinjskog porijeka, cijelu državu.
Za taj projekat bila su obezbijeđena višemilionska sredstva, ali se od njega odustalo zbog negodovanja građana pa je „preseljen“ u Nikšić.


Na sjeveru više od 250 nelegalnih deponija


Da je na sjeveru hitno neophodan reciklažni centar pokazuje Infomacija o stanju životne sredine za 2022. godinu.
U tom dokumentu navedeno je da je u Crnoj Gori evidentirano 348 neuređenih – divljih odlagališta na koja je, bez selekcije, odbačeno najmanje 1,52 miliona kubnih metara mješovitog komunalnog i građevinskog otpada.
Na neformalnim ili neuređenim deponijama (za razliku od sanitarnih) se odlažu sve vrste otpada (opasan, neopasan, inertni), bez ikakve selekcije i zaštitnih mjera po životnu sredinu.


Na takvim odlagalištima u Bijelom Polju odloženo je 1.603 m³ miješanog otpada. U Beranama je evidentirano 39 takvih odlagališta sa 5.780 m³ smeća, najveća sa 3.000 m³ je kod obilaznice – nekadašnji park Šuntić.


Petnjica je evidentirala 30 (258 m³), a Andrijevica 12 (3.550 m³) smetlišta. U Plužinama je na 13 deponija odbačeno 3.575 m³ otpada. Najveća je u Donjoj Brezni (pilana) sa 3.500 m³ drvnog otpada.


Plav ima devet smetlišta (150 m³), Rožaje osam (325 m³), Kolašin i Mojkovac po sedam (620 m³, 78 m³), Žabljak i Pljevlja po šest (280 m³, 70 m³) i Šavnik tri (400 m³). Gusinje ima pet deponija na koje je odbačeno 25.007 m³ otpada, gotovo čitava količina (25.000 m³) završila je u koritu Grnčara.


U Crnoj Gori postoji 19 kontrolisanih odlagališta, a samo dvije deponije su sanitarne.
Izvor: Pobjeda
Novinar: Beća Čoković/ Dragica Šaković