KUJUNDŽIĆ: GOJAZNOST VELIKI ZDRAVSTVENI PROBLEM SVE VIŠE DJECE SA PREKOMJERNOM TJELESNOM TEŽINOM

KUJUNDŽIĆ: GOJAZNOST VELIKI ZDRAVSTVENI PROBLEM SVE VIŠE DJECE SA PREKOMJERNOM TJELESNOM TEŽINOM

Svaki treći dječak, odnosno svaka četvrta djevojčica u Crnoj Gori su gojazni ili prekomjerno uhranjeni. To su pokazali preliminarni rezultati višegodišnjeg monitoringa tjelesne kompozicije djece. Koje je sproveo Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore.

Slično istraživanje sproveo je Institut za javno zdravlje Crne Gore, na uzorku od 1754 mališana. Uzrasta do 7 godina, i rezultati do kojih se tada došlo, pokazali su da su svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazni. Po broju gojazne djece, Crna Gora se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi poslije Španije, Grčke i Italije.

Dr Enisa Kujundžić, specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje, gostujući u emisiji “Tajne zdravlja” Radija Bijelo Polje. Ističe da je gojaznost veliki javno zdravstveni problem ne samo kod djece nego i kod odraslih.

“U svim strateškim dokumentima koji se tiču gojaznosti i generalno nekih globalnih ciljeva u  tim dokumentima. Stoji da je jedan od glavnih ciljeva da se zaustavi trend rasta gojaznosti kako kod djece tako i kod opšte populacije. Gojaznost kod djece odnosno prekomjerna telesna masa, dobra su osnova za hronične nezarazne bolesti u odraslom periodu. Gojazna djeca imaju mnogo veću šansu da obole od onih oboljenja koja su vodeća po pitanju smrtnosti i obolijevanja. To su klardiovaskularne bolesti, dijabetes melitus, karcinomi i mnoga druga”, upozorava dr Kujundžić.

Ona je navela da su najčešći uzroci gojaznosti kod djece neadekvatna ishrana, u smislu nepravilnog ritma obroka i nedovoljna fizička aktivnost.

KUJUNDŽIĆ: GOJAZNOST VELIKI ZDRAVSTVENI PROBLEM SVE VIŠE DJECE SA PREKOMJERNOM TJELESNOM TEŽINOM

„Konzumiranja hrane visoke energetske gustine, a nutritivno siromašne, kao što su slatkiši, grickalice, bezalkoholni zašećereni napici. Nedovoljno fizičke aktivnosti i sna, provođenje više od dva sata ispred tv-a. Kompjutera i drugih medija takođe uzrokuju gojaznost“, dodala je Kujundžić.

Kujundžić je naglasila da se navike po pitanju izbora načina ishrane stiču u najranijem djetinjstvu, pa su u periodu prije škole roditelji ključni u formiranju pravilnih navika kod djeteta. Kako je dodala, kada dijete krene u školu, školsko okruženje i uticaj vršnjaka preuzimaju primat u konačnom formiranju navika djeteta.

„Dakle, odgovornost nije samo na roditeljima, ili samo na školi, već je potrebno stvoriti okruženje koje podržava zdrav način života u smislu pravilne ishrane i upražnjavanja fizičke aktivnosti, a za tako nešto je potrebana kombinovana i integrisana multisektorska aktivnost usmjerena ka eliminaciji i redukciji rizičnih faktora“, kazala je Kujundžić

„Na individialnom nivou, redovan ritam obroka, pravilan izbor namirnica, najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti dnevno i dovoljno sna,  najvažnije su mjere u prevenciji dječije gojaznosti“, istakla je ona.

Izvor: RBP