Na gradskoj pijaci već više od 20 godina sugrađani prepoznaju tezgu Mevlude Salković, koja se bavi proizvodnjom i prodajom rasada, ali i plasteničkom proizvodnjom. Kroz godine rada, kaže, primjećuje da je interesovanje građana za sadnju sopstvenih vrtova sve veće.
Mevluda navodi da prodaja rasada ide dobro, te da je danas, u odnosu na početke, povećana za više od 50 odsto. U ponudi ima različite vrste rasada, a trenutno, kako ističe, najviše se traže krastavac, paradajz, tikvice, bosiljak, peršun i paprika.
Ovim poslom počela je da se bavi nakon odlaska u penziju i stečaja firme u kojoj je ranije radila. Danas u proizvodnji učestvuje zajedno sa porodicom, a rasad priprema u kući, plastenicima i na otvorenom.
„Kako smo otišli u penziju, ostali bez posla, firma otišla pod stečaj, počeli da se bavimo s ovim. Veliki ulog, veliki posao, sa porodicom radim, pomažu mi oni, muž, djeca… Preko 20 godina ima kako se bavim ovim poslom. Sijem veću količinu u kući, u plastenike i napolje“, kazala je Salković.
Ona ističe da sve više ljudi prepoznaje značaj uzgoja sopstvene hrane, kako zbog kvaliteta, tako i zbog sigurnosti u ono što konzumiraju.
„A s obzirom da sam ja davno počela, ja mislim da je sad ne uvećano, nego sigurno preko 50% se više sadi. Jer nema narod posla, nema drugih prihoda, samo poljoprivreda, i onda se sve ulaže u to“, navela je ona.
Prema njenim riječima, stariji građani se češće odlučuju za sadnju, ali ima i mladih koji dolaze, kupuju rasad i pokušavaju da se bave proizvodnjom.
„Više sade stariji sugrađani, pomažu i ovi mladi, vjerovatno će morati i oni. A da bi mladi ovo radili trebaju im uslovi, treba da ga država malo podstakne“, kazala je Salković.
Ona smatra da bi veća podrška mladima mogla da ih motiviše da se uključe u proizvodnju domaćih proizvoda.
„Ja da imam veće plastenike, sigurno bi se djeca uključila, jer posla nema, džabe su završili fakultete i sve, posla nema“, dodala je ona.
Mevluda poručuje građanima da sade svoje proizvode kada god imaju mogućnost, jer, kako kaže, razlika između domaćeg i uvoznog itekako postoji.
„Obavezno svoje da se posadi, da zna šta će da pojede, da je zdravo i to i mladi i stariji isto“, poručila je Salković.
*Ovaj medijski sadržaj kreiran je kroz finansijsku podršku podfonda za dnevne i nedeljne štampane medije i internetske publikacije Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

Povezani članci
BJELOPOLJSKI GIMNAZIJALCI U ULOZI FARMACEUTA: KROZ RADIONICU „HEMIJA U SLUŽBI ZDRAVLJA“ SPOJILI TEORIJU I PRAKSU
KIRIJE U EVROPI PONOVO RASTU: CRNA GORA BILJEŽI RAST OD 4,8 ODSTO
UZ CIJENU PELETA NAPLAĆUJU PAKOVANJE I PREVOZ: PRODAVCI NE POŠTUJU ODLUKU VLADE O OGRANIČENJU MALOPRODAJNIH IZNOSA