Ukupna potrošnja naftnih derivata u Crnoj Gori u prošloj godini, prema podacima Monstata, iznosila je 449. 000 tona, najviše se troši u saobraćaju, više od 76%, u industriji oko 13%, dok ostatak otpada na druge sektore i neenergetsku potrošnju. Sve to u vremenu energetske krize predstavlja veliki izazov, posebno kada ne postoje dovoljne rezerve u državi. Iako građani od prošle godine na svaki litar izdvajaju tri centa za formiranje obaveznih rezervi nafti i derivata.
Ipak, u civilnom sektoru problem vide na drugom mjestu.
“Oni nemaju gdje da ga skladište, dakle, ponovo kažem, to je zaista lijepa politika, moramo da imamo robne rezerve, međutim, čini mi se da nemamo dovoljno dobre i vizionarske ideje naših političara i da oni ne djeluju na pravi način strateški i ne predviđaju pod dva-tri koraka unaprijed šta se može desiti”, navodi Željko Đukić, civilni aktivista.
Iz Ministarstva rudarstva i energetike tvrde suprotno.
Formiranje obaveznih rezervi počelo je tokom 2025. Godine, nakon što je u decembru 2024. Usvojen zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, čime, kako navode, Crna Gora prvi put uspostavila sistem rezervi uslađen sa zakonodavstvom Evropske unije.
Planirano je i da do jeseni profunkcioniše skladište u Baru.
Izvor: TV Vijesti
Novinar: Slobodan Šebek
Povezani članci
DRUGA VRANEŠKA OLIMPIJADA 28. JUNA: OČEKUJE SE VELIKI BROJ TAKMIČARA I POSJETILACA
ISELJAVANJE MLADIH I REGIONALNE RAZLIKE I DALJE BEZ SISTEMSKOG RJEŠENJA
VASILIJE DULOVOĆ SPORTSKI PUT GRADI KAO KONDICIONI I PERSONALNI TRENER