GORDANA KONATAR: ŽIVOTNI PROBLEMI SU KAO TALASI NA UZBURKANOM MORU

GORDANA KONATAR: ŽIVOTNI PROBLEMI SU KAO TALASI NA UZBURKANOM MORU

Gordana Konatar rođena je 1966. godine na Cetinju, od oca Boža Rakočevića i majke Jovanke, rođene Vuković. Osnovnu i srednju školu završila u Bijelom Polju. Medicinski fakultet u Beogradu,

Odjeljenje u Kragujevcu, završila je 1990. godine. Od tada je zaposlena u Bijelom Polju. Specijalizaciju iz oblasti psihijatrije završila je 2001. godine. Trenutno radi u Domu zdravlja Bijelo Polje – Centar za mentalno zdravlje, u savjetovalištima za mlade i HIV.

Konsultant je u Opštoj bolnici, u Domu za stare Bijelo Polje. Sudski vještak je iz oblasti psihijatrije. Učestvovala je u radu brojnih komisija za izradu nacionalnih planova za psihijatriju.

Gordana Konatar kaže da se djelatnost psihijatrije ne može oštro razgraničiti od djelatnosti drugih grana medicine. Ona ističe da je savremena psihijatrija veoma kompleksna i jedistvena u medicinskoj nauci, jer je njen opseg djelovanja najširi u oblasti medicinskih nauka.

Kako na ponašanje pojedinca utiču društvene okolnosti?

U društvima sa izraženim političkom nestabilnošću, konfliktima kao i nebezbjednim društvima, ljudi razvijaju osjećaj nesigurnosti,bezizlaznosti, što utiče na njihovo ponašanje. Stres i krizne situacije, na primjeru pandemije koju nismo uspjeli da zaboravimo, uticala je da se promijene obrasci ponašanja koji su do tada vladali među ljudima, povećala se anksioznost, depresivnost, osjećaj izolacije, pa je porasla i stopa psihijatrijskih poremećaja kod stanovništva.

Ima li empatsko porodično okrilje presudan uticaj u liječenju i prihvatanju?

Kada porodica aktivno učestvuje u procesu liječenja stvara se atmosfera empatije, čime se pruža podrška, sigurnost i razumijevanje za pacijenta. Uz redovnu terapiju to je od ključnog značaja za njegovo liječenje i oporavak. Time se jača osjećaj da je osoba prihvaćena, da vrijedi, smanjuje se stres i anksioznost, bolesniku se pomaže oko redovnog uzimanja ljekova i drugih terapijskih aktivnosti, te je tok bolesti povoljniji i brže dolazi do remisije bolesti ili ozdravljenja.

Šta je presudno za psihički razvoj čovjeka?

Svako dijete se rodi sa nekim predispozicijama koje su određene nasleđem i ranim razvojem. LJubav, podrška, ispunjavanje djetetovih potreba za hranom, snom, igrom i stabilno porodično okruženje čini da se omogućava zdrav psihički i fizičkirazvoj djeteta. Kvalitetno obrazovanje, bezbjedno djetinjstvo, interakcija sa vršnjacima su faktori koji oblikuju socijalne vještine, intelektualni razvoj, emocionalnu inteligenciju. U slučajevima hroničnog stresa ili traumatskih dešavanja povećava se rizik od mentalnih poremećaja.

Kako se na pravi način nositi sa životnim problemima?

Slikovito, životni problemi su kao talasi na uzburkanom moru. Nositi se sa njima zavisi od lađe ali i od kapetana. I najtvrđu lađu može potopiti loš kapetan, a sa druge strane i čamac sa iskusnom posadom može preživjeti oluju.

U suočavanju sa životnim problemima prvi korak je prihvatiti da problem postoji, realno i bez uljepšavanja sagledati ga, treba pokušati da dokučimo uzroke, razmisliti o raznim opcijama o prevazilaženju problema i odlučiti se za najprihvatljiviju, vodeći računa o posljedicama. Pritom se moramo naučiti da se nosimo sa svojim emocijama i fokusiramo samo na ono što možemo da promijenimo, ne trošeći resurse na ono što je van naše kontrole. Nikako ne zaboraviti da smo za sve to vrijeme dužni da brinemo o svom zdravlju, zdravlju i emocijama onih koji zavise od nas i zaštiti naših osnovnih poluga funkcionisanja.

Kako uspješno odgovoriti na provokativno i agresivno ponašanje?

Uspješan odgovor na provokaciju je ostati smiren, postaviti granice i ne dozvoliti da vas emocije preuzmu. Kada ne uzvratite istom mjerom, zadržavate kontrolu nad događajem. Morate brzo procijeniti ozbiljnost situacije i izabrati strategiju u smislu potrebe da se potraži pomoć, da se eventualno udaljite iz te situacije ili da je dovoljno smiriti situaciju odgovarajućim tehnikama komunikacije. Ono što je najvažnije, nemojte prihvatiti sukob na način i mjesto koji agresor i provokator traži.

Koji su glavni uzroci savremenih poroka, prvenstveno narkomanije i alkoholizma?

Svi poroci, pa i ovi savremeni, narkomanija i alkoholizam imaju složene uzroke koji proizilaze iz kombinacije bioloških, psiholoških, društvenih i ekonomskih faktora. Zato, borba protiv narkomanije i alkoholizma zahtijeva holistički pristup koji uključuje prevenciju, edukaciju, podršku porodice i društva, kao i efikasne rehabilitacione programe. Ključ je u rješavanju osnovnih uzroka, a ne samo posljedica. Iz tog razloga, psihijatri kroz saradnju sa drugim institucijama daju svoj dobrinos u svim nivoima te borbe, a to su prevencija, dijagnostika, liječenje i rehabilitacija ljudi koji su suočeni sa ovom vrstom poroka.

Dobija li psihijatrija danas sve više na značaju i da li je respektabilan njen uticaj?

Vraćanje izvornim postulatima medicine da je tjelesno i psihičkozdravlje neodvojivo, vraća psihijatriju na mjesto koje joj zaista pripada, a to je da bude noseći stub u medicini.

Društvo sve više priznaje mentalne poremećaje kao stvarne zdravstvene probleme, čije posljedice mogu biti teške kako po pacijenta i njegovu porodicu, tako i po zajednicu. Povećana je potreba za psihijatrijskim uslugama zbog savremenog načina života, u uslovima stresa, ekonomskih kriza i pojave pandemije. Takođe, registruje se porast zloupotrebe psihoaktivnih supstanci te sve više ljudi traži stručnu pomoć zbog zavisnosti, a i sve više mladih traži pomoć zbog stresa u školama, vršnjačkog nasilja, problemima sa pretjeranim korišćenjem društvenih mreža i zbog porodičnih problema.

Vaš savjet za buduće mlade koleginice i kolege?

Ako se neko odluči da svoj profesionalni život posveti psihijatriji, mora biti svjestan koliko je ova nauka kompleksna, obuhvatna, ali nadasve plemenita.

Da bi neko razumio psihičke procese, mora da razumije fiziologiju i patologiju ljudskog tijela, tj. da ima solidno opšte medicinsko znanje. Mora da nauči medicinsku psihologiju, da razumije njihove dijagnostičke metode.

Mora da ima široko obrazovanje, jer radi sa kategorijama ljudi koji se mogu služiti ili oslanjati na likove iz književnosti, obrađivati filozofske teme i slično. Mora odbaciti svaku predrasudu, imati razvijenu empatiju i strpljenje, biti spreman da uči i primjenjuje naučeno, razvija multi diciplinarni pristup i posebno sposobnost timskog rada. I što je najvažnije, nikada ne smiju odustati od dobrobiti svog pacijenta!

Koji je Vaš savjet za mentalno zdrav život?

Mentalno zdrav život podrazumijeva ravnotežu između uma, tijela i emocija. Pokušaću da izdvojim ključne savjeta za njegovo očuvanje: NJegujte emocionalno zdravlje tako što ćete prepoznati i adekvatno izraziti emocije, postavite granice – tako što ćete naučiti reći „ne“ kada je potrebno i zaštitite svoje mentalno zdravlje, budite spremni da tražite podršku – razgovor s prijateljima, porodicom ili stručnjacima može mnogo pomoći. Smanjite stres. Po mom iskustvu najbolji način je dobra organizacija i planiranje. Dobar raspored smanjuje osjećaj haosa i preopterećenosti i lične neadekvatnosti. Pomaže i boravak u prirodi i mjestima koje doživljavamo kod relaksirajuće. Preporučuje se zdrav način ishrane, dovoljno sna – sedam do devet sati kvalitetnog sna je ključno za emocionalnu stabilnost.

Redovna fizička aktivnost poboljšava raspoloženje i smanjuje stres. Održavajte mozak aktivnim kroz nove informacije i znanja, postavite ciljeve. Kratkoročni i dugoročni ciljevi daju smisao i motivaciju.

Bavite se hobijima, budite kreativni. Bavljenje umjetnošću, muzikom ili nekim zanatom smanjuje stres i doprinosi sreći. Okružite se pozitivnim ljudima, fokusirajte se na dobre stvari u životu što smanjuje negativne misli, brinite i pomažite drugima, jer pomaganje bližnjima, životinjama i ljudima donosi osjećaj svrhe.

Napominjem da je za mentalno zdrav život korisno ograničavanje negativnih uticaja. Previše vremena na internetu, na društvenim mrežama, može povećati anksioznost i izazvati osjećaj nesigurnosti, gubitak dragocjenog vremena za suštinske stvari.

Izbjegavajte toksične odnose koliko možete. Najvažnije je pronaći ono što vama lično najviše odgovara, da vam je to dostupno i realno i da vas čini srećnim i ispunjenim.

Izvor: Bjelopoljske novine

Novinarka: Magdalena Smolović