ŠKOLE JEDVA DOČEKALE KAMERE
Agenciji za zaštitu ličnih podataka u posljednjem kvartalu 2024. obratilo se 176 obrazovnih ustanova koje su tražile da im se odobri da uvedu video-nadzor. Agencija je utvrdila i stav prema kojem nadzor nije dozvoljen u svlačionicama, sanitarnim prostorijama, učionicama, kabinetima…
Skoro 180 obrazovnih ustanova u Crnoj Gori, u posljednja tri mjeseca prošle godine, tražilo je odobrenje za uvođenje video-nadzora.
To su “Vijestima” kazali iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
“Obavještavamo Vas da se Agenciji, u trećem kvartalu prethodne godine, obratilo 176 obrazovnih ustanova sa Zahtjevom za dobijanje saglasnosti za uvođenje video-nadzora”, navodi se u odgovoru AZLP, koju vodi Čedomir Mitrović.
Zahtjevi Agenciji uslijedili su nakon što je u julu prošle godine Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) pokrenulo proceduru za stvaranje uslova za ugradnju video-nadzora u svim osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori.
Ministarka Anđela Jakšić Stojanović prošlog ljeta na Odboru za prosvjetu, nauku i kulturu Skupštine Crne Gore kazala je da je mjera uvođenja video-nadzora vrlo važna, kao i da može biti jedan od načina borbe protiv vršnjačkog nasilja i vandalizma: “..da bi se obezbijedio odgovarajući nivo sigurnosti koji očekujemo kada pošaljemo dijete u školu”.
Iz Agencije su juče “Vijestima” rekli da je kod njih u toku obrada predmeta po podnijetim zahtjevima.
“U okviru koje je od određenog broja ustanova dostavljena dopuna dokumentacije. U narednom periodu će se na sjednicama Savjeta razmatrati dostavljena dokumentacija i odlučivati o pojedinačnim saglasnostima za uvođenje video-nadzora”, kazali su iz AZLP-a.
Objasnili su i da određeni broj obrazovnih ustanova od ranije posjeduje saglasnost za uspostavljanje video-nadzora.
Nakon što su iz resora prosvjete prošlog ljeta pokrenuli proceduru za stvaranje uslova za ugradnju video-nadzora u svim školama, osnovnim i srednjim, a izrađen je i pravilnik o zaštiti ličnih podataka koji je proslijeđen svim osnovnim i srednjim školama.
Iz AZLP-a su sredinom decembra 2024. utvrdili stav o video-nadzoru u obrazovnim ustanovama, prema kojem video nadzor nije dozvoljen u svlačionicama, liftovima, u kancelarijama, sanitarnim prostorijama, učionicama i kabinetima u kojima se odvija nastava…
U tom smislu, AZLP se poziva i na pravosnažnu presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji je u slučaju postavljanja kamera u amfiteatrima Prirodno-matematičkog fakulteta presudio u korist profesora Jovana Mirkovića i Nevenke Antović.
Prema stavu Agencije, video-nadzor u obrazovnim ustanovama može obuhvatati ulaz i izlaz obrazovne ustanove, pripadajući dvorišni prostor, holove, hodnike, kuhinje, prostor (ormar) u kojem su smješteni školski dnevnici (sa perimetrom fokusiranim samo na dnevnike).
U stavu AZLP-a navodi se i da, video-nadzor, na osnovu prethodne saglasnosti, može biti uveden po posebnom režimu rada izvan perioda održavanja redovne nastave i školskih aktivnosti u specijalizovanim kabinetima, biibliotekama, fiskulturnim salama, Iaboratorijama i informatičkim salama u kojima se nalazi računarska oprema i tzv. pametne tabIe i druga oprema velike vrijednosti neophodna za odvijanje stručnog i praktičnog rada.
Resor prosvjete ranije je školama dostavio pravilnik o zaštiti ličnih podataka, prema kojem je u slučaju zloupotrebe snimaka sa kamera koje su postavljene u obrazovnim ustanovama odgovoran direktor škole, odnosno osoba koja je ovlašćena za rukovođenje zbirkom podataka. Eventualne zloupotrebe mogu da rezultiraju i smjenom direktora.
Ekspert za zaštitu podataka Radenko Lacmanović ranije je rekao da je video-nadzor u školama možda lakši, ali da to ne znači i kvalitetniji pristup u rješavanju problema.
Povezani članci
OD DANAS JEFTINIJE SVE VRSTE GORIVA
SJEDNICU SO BIJELO POLJE OBILJEŽILA OŠTRA POLEMIKA: TRI MJESCA KRIZE, GODINE OBEĆANJA
DANILO MANDIĆ NA GODINU OSUĐEN ZA ODUZIMANJE DRŽAVNOG VOZILA, OSLOBOĐEN ZA RANJAVANJE DVOJICE PODGORIČANA