U BIJELOM POLJU PROMOVISANA MONOGRAFIJA “POLJOPRIVREDA I ZELENA EKONOMIJA”

Monografija „Poljoprivreda i zelena ekonomija“, jedna od prvih takve vrste u Crnoj Gori, promovisana je danas u bjelopoljskom Centru za kulturu.
U cilju približavanje ove problematike, kako stručnoj, tako i laičkoj javnosti, autori publikacije analizirali su oblast poljoprivrede i zelene ekonomije ne samo u Crnoj Gori, veći i šire.
Publikacijom „Poljoprivreda i zelena ekonomija“, koja je nastala u okviru projekta Centra za razvoj agrara i Mreže za ruralni razvoj, obuhvaćene su oblasti zelene ekonomije, agroekonomje, organske i biodinamičke poljoprivrede, saopštio je mr Dejan Zejak predstavljajući ovo djelo.
“Cilj ove publikacije je približavanje i promocija koncepta zelene ekonomije, koja se zasniva na održivom upravljanju resursima koji nijesu beskonačni. Crna Gore je bogata zemljištem, šumskim područijima i vodama, a iako je mala, neki će reći i siromašna zemlja, imala je sreću da priroda bude izdašna prema njoj. Upravo ovakva publikacija će pomoći naši građanima da saznaju na koji način da gazduju svim ovim što nam je priroda podarila”, istakao je mr Zejak.
On je naglasio da je na publikaciji „Poljoprivreda i zelena ekonomija“ radio tim eminentnih stručnjaka.
“Trudili smo se da poglavlja publikacije, iako po sadržaju raznovrsna, čine jednu povezanu cjelinu i analiziraju oblast poljoprivrede i zelene ekonomije. Autori poglavlja su vodeći stručnjaci sa poljoprivrednih fakulteta univerziteta u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, koji su ovoj publikaciji dali posebnu vrijednost i kojima smo jako zahvalni”, kazao je mr Dejan Zejak.
Prof. dr Goran Škatarić, iz Nacionalnih parkova Crne Gore i jedan od recenzenta knjige „Poljoprivreda i zelena ekonomija“, kazao je danas da je imperativ težiti rješavanju globalnih izazova kao što su izazovi zaštite životne sredine, ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama, prevenciji pandemija i razvoju zelene ekonomije.
“Poručio bih čitaocu poglavlja ove knjige da uzme u obzir da zelena ekonomija, pored brojnih činjenica navedenih ovdje, ne zastaje samo kod analiza o stvarima i prirodnim resursima. Trebali bi se, koristeći neke od ideja i informacija predstavljenih u ovim tekstovima, dalje zajedno baviti zelenom idejom ljudskih zajednica, trebali bismo okupljati ljude i pružati im priliku da zajedno radimo na jačanju zelene ekonomije koja će na kraju biti dovoljno jaka da čovječanstvo izvuče iz siromaštva. Zaključiću porukom, parafrazirajući Seneku, da će doći vrijeme kada će se naši potomci čuditi da nijesmo znali stvari koje su njima tako jednostavne… Zelena ekonomija je jedna od tih nepoznanica današnjem društvu. …A mnoga su saznanja na ovu temu rezervisana za vremena koja tek dolaze, kad će sjećanje na nas biti izbrisano”, poručio je orof. dr Goran Škatarić.
Jedan od autora mnografije, Velibor Spalević iz Podgorice, istakao je da je naša zemlja dobro područje za razvoj zelene ekonomije.
“Svijet ima kapaciteta da se prehrani, a Crna Gora je tu iznad globalnog prosjeka i dobro područje za razvoj zelene ekonomije, sa svojim bogatim prirodnim resursima: vodama i zemljištem. Trendovi degradacije zemljišta moraju se preokrenuti, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou. Degradirana zemljišta moraju se obnavljati, brižljivom popravkom zemljišta. Moramo razviti koordinirani i multidisciplinarni pristup za procjenu resursa zemljišta i procjenu njihovog potencijala i ograničenja. Moramo razumjeti procese, uzroke i činioce degradacije zemljišta I kritične granice svojstava zemljišta izvan kojih je pad produktivnosti značajan. Takođe, neophodno je da razvijamo metode za regeneraciju produktivnosti degradiranih zemljišta, a nove tehnološke inovacije moraju biti ne samo visokih standarda, već i kompatibilne sa održavanjem prihvatljivih standarda kvaliteta životne sredine”, poručio je Spalević.
Profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu , dr Radovan Pejanović, obratio se putem ZOOM aplikacije i kazao je da sve navedeno u knjizi ukazuje na nužnost promjena, neodrživost dosadašnjeg razvojnog modela i na potrebu za novom paradigmom razvoja.
“Nužnost transformacije zahteva viziju zelene ekonomije, zelenog preduzetništva i primjenu zelene tehnologije. Za to je potrebno preuzimanje rizika, ne samo od strane države, već i od privatnog sektora, zarad opšte dobrobiti društva, čovječanstva, čitave planete i svih živih bića na njoj. Dakle, radi se o egzistencijalnom pitanju, jer kao što kaže čuveni amerčki pisac Ernest Hemingvej „Ne pitaj za kim zvona zvone“. Zvona zvone za cijelu planetu zasigurno i pitanje je kako i kada će svijet preduzeti hrabre korake po pitanju klimatskih promjena, zdravstvene krize izazvane pandemijom virusa kovid 19 i svjetske ekonomske krize”, kazao je dr Pejanović u obraćanju.
On je istakao da zelena ekonomija i zelena transformacija poljoprivrede i cijele privrede predstavljaju potrebu, ali i ukazuju na vjeru i nadu u spasenje, jer će se, kako je rekao, u suprotnom ostvariti skoro objavljeni izveštaj UN u kome se kaže da ukoliko se nešto drastično ne promijeni, „Zemlji prijeti da postane nenaseljivi pakao“.
Članica tima koji je radio na izradi pomenute monografije, prof. Dr. Vesna Markoska, takođe se obratila putem ZOOM-a i navela da se potreba za hranom i usjevima za industrijsku preradu, a u novije vrijeme i za biogorivom, svakodnevno se povećava.
“Standardi za njihovu proizvodnju su strogo postavljeni i zakonski regulisani. Danas se poljoprivreda temelji na modernoj tehnologiji uz primjenu novih metoda i tehnika.Stoga će rad na osposobljavanju stručnog osoblja na ovom polju i dalje biti važan proces u razvoju ovog za našu zemlju važnog sektora”, zaključila je ona.
U ime donatora – Nacionalne mreže za ruralni razvoj, putem ZOOM-a se obratio Đorđije Brkuljan, koji je pozdravio učesnike skupa u Bijelom Polju i ukazao na regionalni značaj ovog i sličnih projekata.
Moderator današnjeg skupa bio je prof. dr Vučeta Jaćimović sa Biotehničkog fakulteta.
Publikacija „Poljoprivreda i zelena ekonomija“ nastala je kao projekat Centra za razvoj agrara i Mreže za ruralni razvoj, koji je Evropska unija podržala putem javnog poziva u okviru projekta “Podrška projektima organizacija civilnog društva u okviru projekta NAGE – Networking and Advocacy for Green Economy – Umrežavanje i zagovaranje za zelenu ekonomiju.