Vijesti iz Bijelog Polja

Građani su nam na prvom mjestu!

OSOBE SA INVALIDITETOM BRANKA I MALIŠA RAHOVIĆ PISALI MINISTRU: PUTEM NE MOGU PROĆI, PREKO PRUGE NE SMIJU

OSOBE SA INVALIDITETOM BRANKA I MALIŠA RAHOVIĆ PISALI MINISTRU: PUTEM NE MOGU PROĆI, PREKO PRUGE NE SMIJU

Sestra i brat, Branka i Mališa Rahović, osobe sa invaliditetom, žive u bjelopoljskom naselju Potkrajci, u neposrednoj blizini željezničke pruge Beograd-Bar i magistralnog puta Bijelo Polje-Prijepolje.


Za njih je odlazak u grad misaona imenica, jer moraju preći prugu da bi došli do magistrale. Na drugoj strani, put koji vodi od podvožnjaka prema njihovoj kući u katastrofalnom stanju je, pa auta njime teško mogu saobraćati.


Rahovići kažu da ih je ova muka natjerala da napišu pismu ministru saobraćaja Filipu Raduloviću da im, kako ističu, pomogne da žive kao ostali normalan svijet. Oni se nadaju da će ministar, u koga vjeruju, s obzirom na dosadašnje njegove aktivnosti, pomoći da prevaziđu postojeće teškoće.


Branka ističe i da je iskoristila otvaranje nove Željezničke stanice u Bijelom Polju, kad su govorili dva ministra, jedan iz Srbije Goran Vesić, a drugi iz Crne Gore Filip Radulović, da uspostavi kontakt sa državnim sekretarom Zoranom Đukićem.


– Đukić me je ljubazno saslušao, i kazao da se dopisom obratim na adresu Vlade i Ministarstva saobraćaja. To sam i uradila i očekujem da riješe problem koji imamo ja i brat, sobzirom na to da smo osobe sa invaliditetom.Tražimo da nam dozvole da tih 200 metara makadamskog puta, koji nama život znači uredimo sami. Ne tražimo nikakvu pomoć. Sami ćemo platiti. Kazali nam iz lokalne uprave da su i oni voljni da pomognu ali da ne smiju da diraju jer je put u zoni vlasništva Željeznice Crne Gore-kaže Branka Rahović.


Prije par godina uređeno 70 metara puta, ali Rahoviće zaboravili


Branka Rahović kaže da su ranije sami održavali ovaj dio puta od podvožnjaka do njihove kuće, ali je sada u lošem stanju pa se više niko ne usuđuje da krene njime.


– Ne možemo ništa da donesemo do kuća. Često moram da idem do doktora, i onda prelazim prugu izlažući se opasnosti da me pregazi voz.Prije par godina mjesna zajednica je uredila oko 70 metara puta i probiše dalje naviše prema Jelahu. Mislila sam da će konačno ovaj naš dio urediti ali to ostade samo nada. To je bilo pred izbore 2016. godine. Pitala sam zašto nas zaboraviše, zašto nas diskriminišu, ali mi ostadosmo na cjedilu- ističe Branka Rahović.


Ona ističe da put neće širiti već da ostane u istim gabaritima, ali hoće da ga dovedu u pristojno stanje i uklone šiblje u koje je zarastao.


– Na naš zahtjev ranije je dolazila komisija Željeznice CG ali su bili decidni da ne dozvoljavaju nikakav rad na pristupnom putu.Pitamo samo zašto imaju dvostruke aršine. Suprotno od nas, u istom našem naselju, od drugog podvožnjaka, uz samu prugu su dozvolili ne samo da se uredi put, nego i da se asfaltira.Još nam prijetili da ćemo biti kažnjeni ako prelazimo prugu. Ne znam kako misle da ostanemo živi – žale se Rahovići čija je kuća 21 metar udaljena od pruge, a 25 metara od magistrale.


– Kada je građena pruga Beograd-Bar, iz Željeznice su nam ostavili na korišćenje taj put u dužini od oko 200 metara. Put je makadamski ali može da se sanira da njime može proći auto i da do nas može doći taksi ili vozilo Hitna pomoć. Taj put nam znači i da se ne izlažemo opasnostima od prelaska preko pruge – pričaju Rahovići i dodaju da nada umire poslednja, te da se nadaju pozitivnom odgovoru ministra Radulovića.


Izvor: Dan
Novinar: Milovan Novović