NARODNE KUHINJE ŠIROM CRNE GORE PUNE SIROMAŠNIH: PONOS POKATKAD JAČI I OD GLADI

NARODNE KUHINJE ŠIROM CRNE GORE PUNE SIROMAŠNIH: PONOS POKATKAD JAČI I OD GLADI

Narodne kuhinje širom države pune su siromašnih ljudi, ali glavni imam u Bijelom Polju Enis efendija Burdžović kaže da tiho, van domašaja javnosti, mnogi ljudi ipak gladuju…

Bijelo Polje: Bez narodnih kuhinja pri vjerskim zajednicama bilo bi dosta gladnih

Da nema narodnih kuhinja pri Sprskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini, Islamskoj zajednici i humanitarnog fonda Hilal. U Bijelom Polju bi bilo najmanje 250 gladnih.

Iz bjelopoljske Narodne kuhinje “Mileva Vojvodić” dnevno izađe do 120 toplih obroka.

Kuhinja “Obrok za sve” iz iste opštine pripremi do 80 obroka, zavisno od potreba. Uz to, samo humanitarni fond Hilal podijeli pakete za 50 porodica na mjesečnom nivou.

Prema zvaničnim podacima, tom gradu 398 porodica, odnosno ukupno 1. 309 Bjelopoljaca, prima socijalu.

Narodna kuhinja Srpske pravoslavne crkvene opštine Bijelo Polje (SPCO) “Mileva Vojvodić” u posljednjih pet godina koliko postoji podijelila je više od 100. 000 obroka, kao i više stotina paketa jednokratne pomoći.

Kuhinja, kako je kazao protojerej stavrofor Darko Pejić, radi u iznajmljenom prostoru, što otežava njen rad obzirom na to da je samo za zakup do sada izvojeno blizu 13. 000 eura. A cjelokupan rad zavisi od dobre volje donatora.

“Nedavno je SPCO pokrenula akciju prikupljanja pomoći za izgradnju Doma Miroslavljevog jevanđelja, pored crkve Svetih Apostola Petra i Pavla, u sklopu kojeg bi radila i narodna kuhinja, što bi znatno olakšalo njen rad, tim prije što su potrebe naših sugrađana mnogo veće od onoga što mi možemo da ponudimo”. Kazao je on.

Narodna kuhinja “Mileva Vojvodić” svakodnevno isporuči od 80 do 120 obroka, zavisno od godišnjeg doba, a broj je manji ljeti, kada dio stanovništva ode na sela. A mladi na rad u primorske i druge gradove.

“Godišnje se isporuči od 20 do 25 hiljada obroka. Pored toga imamo između 90 i 120 porodica, koji žive u udaljenim selima Bijelog Polja. Koje tri puta godišnje dobijaju pakete osnovnih životnih namirnica u vidu jednokratne pomoći, koju pored Bijelog Polja dijele i za nekoliko porodica u Mojkovcu. Ova pomoć dijeli se porodicama koje su udaljene od grada, gdje bi dostava svakodnevnih obroka znatno povećala troškove prevoza, što bi bilo neodrživo”. Objasnio je Pejić.

Dvije godine poslije ove narodne kuhinje, u Bijelom Polju je osnovana i narodna kuhinja “Obrok za sve” pri Islamskoj zajednici – Džemat Potkrajci. Koja svakodnevno dostavlja obroke za socijalno ugrožene, iznemogla i stara lica kao i djecu bez roditelja.

“Dnevno dijelimo od 40 do 60 obroka za oko 30 porodica. Do sada je podijeljeno ukupno oko 45.000 obroka. Trenuttno nemamo veliki kapacitet i pored stalnih 40 ima još toliko prijavljenih za kuhinju, ali nažalost, trenutno zbog kapaciteta nismo u mogućnosti da tople obroke spremimo i dostavimo za sve zainteresovane”. Kazao je Aldin Pilavac, osnivač kuhinje i predsjednik Džamijskog odbora Potkrajci.

Džemat je organizovao više podjela poklona i bajramskih ručkova za ustanove za djecu sa posebnim potrebama, ne zaobilazeći nikada ni korisnike Doma starih u Bijelom Polju.

Mnogi nijesu spremni da mole za zalogaj

Podsjećajući da ljudi oko nas gladuju i da kod nas postoji privid da nema gladi, pomoćnik reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori i glavni imam u Bijelom Polju Enis efendija Burdžović kaže da se govori o standardima i kvalitetu života, ali tiho, van domašaja javnosti, mnogi ljudi gladuju.

“Zar da se zovemo ljudima, a ljudi oko nas gladuju”. Upitao je.

Prema riječima efendije Burdžovića, mnogi su spremni da “radije umru od gladi, nego od poniženja i odluke da mole za zalogaj”.

“Zato u javnosti postoji privid da gladi nema. Ali vjerske zajednice su češće u kontaktu sa ljudima i znaju koliko je ta nevolja izražena. Humanitarni fond Hilal dugi niz godina osim pružanja pomoći trudi se da evidentira i ima podatke o porodicama slabijeg imovinskog stanja, uz pažnju o stepeni ugroženosti. Vjerujem da kao društvo se ne možemo hvaliti civilizacijskim težnjama. Ako su najslabiji među nama najsnažnije zanemareni. Da li to bila izvjesna humanitarna banka hrane, da li neki drugi oblik, kako god, sramotno je da smo svjesni da gladi ima oko nas, a da ne reagujemo”. Kazao je Burdžović.

Nezamjenjivu ulogu u pomoći socijalno ugroženima u Bijelom Polju ima humanitarni fond Hilal. Koji je osnovan još 2012, u okviru Islamske zajednice Bijelo Polje.

Kako je kazao zamjenik predsjednika tog humanitarnog fonda Nusret Erović, organizacija ima više pravaca djelovanja. Od pomaganja porodicama sa osnovnim životnim namirnicama, bolesnim za liječenje, pomoć seoskim domaćinstvima kroz donaciju stoke ili izgradnje štalskih objekata, stipendiranje studenata, do pomoći samohranim roditeljima i djeci bez roditelja.

“Kroz godišnji plan pomoći Hilal fond, u redovnom ili povremenom obliku pomoći pomaže više od 50 porodica mjesečno. Pomoć se dostavlja za gradove sjevera Crne Gore, ali i Podgorice i Bara. Posebnu pažnju posvećujemo starim i nemoćnim osobama i samohranim majkama. U ovom dijelu obezbjeđujemo drva za ogrijev kao i mjesečne stipendije za djecu siročad i to za njih 46. Drva za zimu za proteklu godinu od po pet metara kvadratnih dobilo je 17 porodica.

Ove godine imali smo 10 studenata, raznih usmjerenja koji su dobijali mjesečnu stupendiju u iznosu od 80 do 250 eura po osobi. Posebna pomoć izražena je u vrijeme vjerskih praznika ramazanskog i kurbanskog Bajrama. Gdje se u periodu od par dana pomogne više od 200 porodica u osnovnim životnim namirnicama”. Kazao je Erović.

Pored dostavljanja paketa hrane za najugroženije, Hilal fond dostavlja hranu za javnu kuhinju “Žene Bara” i javnu kuhinju Merhamet iz Rožaja.

“Ovakvim pristupom želimo da pomoć dođe na prave adrese i njene korisnike”. Kazao je Erović.

Da je nekada bolje naučiti čovjeka da lovi ribu, nego mu istu pokloniti, Hilal je više domaćinstava pomogao kupovinom poljoprivrednih mašina i krava.

U Rasovu kod Bijelog Polja u toku je izgradnja Humanitarnog centra Hilala, pri Islamskoj zajednici, površine 509 metara kvadratnih. Koji će služiti za centralizaciju svih aktivnosti, bolje ažuriranje podataka, kao i mjesto na kojem će se pružati dodatna pomoć shodno potrebama.

Izvor: Vijesti

Novinarka: Jadranka Ćetković