MINISTARSTVO, VLADA I CENTRALNA BANKA CRNE GORE NISU NA STRANI GRAĐANA

MINISTARSTVO, VLADA I CENTRALNA BANKA CRNE GORE NISU NA STRANI GRAĐANA

Dugo čekanje u redovima, visoke cijene provizija na transakcije u crnogorskim bankama već neko vrijeme su u fokusu našeg sugrađanina Željka Đukića koji je više puta javno govorio na ovu temu skrećući pažnju donosiocima odluka da zaštite građane Crne Gore koji su u skladu sa zakonom u obavezi da svoj novac i novac preduzeća drže u bankama.

Ova tema izazvala je brojne reakcije građana koji su, takođe, negodovali jer smatraju da banke zloupotrebljavaju svoju poziciju.

Đukić je konstatovao da je država Crna Gora zakonom obavezala sve građane da koriste usluge banaka kako bi novac bio legalan, bez obzira da li je u pitanju primanje ličnog dohotka, upravljanje sredstvima preduzeća ili uplate taksi državnim institucijama, međunarodna plaćanja i slično.

On ističe da država, nadležno ministarstvo, Vlada ali i krovna regulatorna institucija Centralna banka Crne Gore nijesu na strani građana, a to banke vješto koriste i zloupotrebljavaju.

„Kako prolazi vrijeme tako se i komercijalnim bankama povećao broj klijenata, ali oni nijesu povećali svoje kapacitete, dakle nijesu povećali broj šalterskih radnika, nijesu povećali broj kreditnih referenata, nego su dodatno opteretili sve te ljude. Sa druge strane čekanje u bankama je postalo nepodnošljivo, prije svega što su u pojedinim filijalama ti prostori mali, nemaju dovoljan broj mjesta za sjedenje, ali nijesu u velikom broju slučajeva pristupačni za osobe sa invaliditetom “, kazao je Đukić.

On navodi da se njemu lično više puta desilo da u bankama za proste stvari i uplate čeka po 45 minuta do sat vremena, te postavlja pitanje ko će nama (građanima) da nadoknadi izgubljeno vrijeme, jer kako kaže međunarodna poslovica Time is money, odnosno vrijeme je novac.

Đukić je zaključio da je glavni problem čekanja u bankama nedovoljan broj šalterskih radnika, broj pravnih i fizičkih lica koji su korisnici bankarskih usluga u većini lokalnih filijala se povećao, upravo zato što je zakon obavezao građane i pravna lica da posluju preko banaka, ali broj šalterskih radnika je ostao isti.
Dodajući da za ovaj evidentan problem, problem čekanja u redovima postoji jednostavno rješenje koje predlaže da se formuliše u zakonskoj formi.

„Da pretpostavimo da svaka banka ima 30 poslovnica u Crnoj Gori, i da svaka banka u svojim poslovnicama poveća kapacitete za po 2 šalterska radnika, a da je plata 1. 300 bruto po šalterskom radniku, to je 2. 600 eura po filijali mjesečno, puta 30 filijala, to je 78. 000 eura mjesečno za sve filijale, odnosno za 12 mjeseci to je 936. 000 eura. Dakle komercijalne banke koje imaju već nabrojane godišnje profite neće da se odreknu dijela svog profita da bi svojim klijentima omogućili da kraće čekaju u redovima, a po mom mišljenju maksimalno čekanje u redu bi trebalo biti onih akademskih 15 minuta “, konstatuje sugrađanin.

Đukić je dao konkretan predlog kako da se zakonski riješi ovaj problem.

„Potrebno je izvući statističke podatke o broju registrovanih korisnika banke u jednoj filijali, i na bazi tih brojki jasno definisati koliko je potrebno šalterskih radnika, a koliko kreditnih referenata. Plastično da objasnim, recimo da u Bijelom Polju neka filijala banke ima 3. 000 fizičkih lica koji su njihovi registrovani korisnici i ima recimo 700 preduzeća koji su njihovi korisnici, potrebna su 2 šalterska radnika, ali ako ta filijala ima 5. 000 fizičkih lica i 1. 300 korisnika iz privrede, pa nije realno da će to sve da obrade dva šalterska radnika ili dva kreditna referenta. Dakle potrebno je da država definiše broj šalterskih radnika i kreditnih referenata ali i kvadraturu prostora za čekanje u odnosu na broj korisnika te banke”, dodajući da se ponekad zakomplikovana pitanja mogu riješiti na vrlo jednostavan način.

Sa druge strane, provizije na bankarske transakcije su skupe i variraju od banke do banke, ali šokantno je to da su provizije na transakcije prema državnim institucijama takođe preskupe.

“Kada kao fizičko lice plaćate tri eura prema nekoj državnoj instituciji u jednoj banci, konkretno hipotekarnoj ta usluga u jednoj banci košta 0. 07 centi, a u drugoj banci ta usluga je 1. 5 euro, konkretno sam obratio pažnju i vjerujte mi da sam se frapirao, ali što je interesantno, dakle to su cijene transakcija prema žiro računima koji su u vlasništvu državnih institucija”, naglasio je Đukić, dostavljajući primjerke uplatnica.

Đukić je posebno istakao i podržao rad šalterskih radnika, jer kako kaže, smatra da im nije lako s obzirom da ih nema dovoljno, a da rade veoma odgovoran posao za koji je tokom cijelog radnog vremena potrebna izražena koncentracija kako ne bi napravili grešku u isplati ili uplati gotovine ili unosu brojeva žiro računa i drugih informacija vezanih za uplate i isplate.

„Stvarno tim ljudima nije lako, zaista želim da vam dam punu podršku, vi radite od 08 do 16h, sjedite na onoj stolici, ne znam kad vi idete u toalet i kad vam je pauza za doručak, ali to su ljudi koji su prvi na udaru svih nas”, navodi sugrađanin i dodaje da je to posao šalterskih radnika veoma težak i odgovoran.
Đukić je naveo i profite komercijalnih banaka u našoj državi koji su sljedeći:

Najveći profit u 2023. Godini od 55,57 miliona eura ostvarila je Crnogorska komercijalna banka (CKB), koja posluje unutar mađarske OTP Grupe. Drugi najbolji rezultat ostvarila je NLB banka, 26. 61 milion eura, a slijedi Adriatic banka s neto dobiti od 15,72 miliona eura.

Ostale banke ostvarile su sljedeće rezultate: Erste banka: 15. 63 miliona eura, Hipotekarna banka 12,26 miliona eura, Universal Capital: 8,26 miliona eura, Addiko bank: 4,43 miliona eura, Zapad banka: 3,51 milion eura, Lovćen banka: 3,3 miliona eura, Ziraat banka: 597. 000 eura, Prva banka: 76. 000 eura.

Izvor: Adria