LAKŠE DO NJEMAČKOG PASOŠA

LAKŠE DO NJEMAČKOG PASOŠA

Stranac koji je u Njemačkoj bolje integrisan ubuduće će lakše dolaziti i do njemačkog pasoša. Vlada je u srijedu usvojila nacrt zakona koji ne samo što olakšava uslove za naturalizaciju, već dozvoljava i posjedovanje višestrukog državljanstva.

Ali za sticanje državljanstva i dalje važe uslovi koji se odnose na privrednu i demokratsku integrisanost pojedinca u njemačko društvo.

Vlada reformom, između ostalog, želi da učini Njemačku privlačnijom za stranu radnu snagu. Istovremeno, zakon treba da podstakne bolju integraciju stranaca i njihovo saživljavanje sa zajednicom.

U načelu, stranci će već nakon pet godina boravka imati pravo da zatraže njemački pasoš. Ko želi državljanstvo mora i da pokaže privrženost vrijednostima liberalnog društva.

Iz tih su pogodnosti zato izričito izuzeti oni koji su iz antisemitskih ili rasističkih pobuda učinili krivična djela. Uslov je i da kandidat može, po pravilu, da se izdržava bez socijalne pomoći.

Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (Nancy Faeser) je nacrt zakona opisala kao ključan za očuvanje konkurentnosti Njemačke.

“Mi smo usred globalne utakmice za najbolje umove”, izjavila je Fezerova u srijedu za portal Redakcijska mreža Njemačke (RND).

“Najbolje umove ćemo privući samo ako u bliskoj budućnosti oni u potpunosti postanu dio našeg društva”, rekla je ministarka.

Za ljude koji su u Njemačku dolazili do sedamdesetih godina prošlog vijeka kao gastarbajteri važiće jednostavnija pravila.

Isto važi i za radnike po ugovoru koji su do 1990. došli u nekadašnju Istočnu Njemačku. Obje grupe su ranije dobijale malo prilike za integraciju, objasnila je Fezerova.

Oni sada više neće biti obavezni da rade pisane testove iz jezika, već samo da dokažu da u svakodnevnici mogu da razumiju njemački bez većih problema.

U Njemačkoj sada, prema podacima ministarstva unutrašnjih poslova, oko 14 odsto stanovništva nema njemački pasoš, što je više od 12 miliona ljudi. Među njima je i oko 5,3 miliona koji su u Njemačkoj najmanje 10 godina.

“Za našu demokratiju uopšte nije dobro ako dio stanovnika, koji je ovde kod kuće i koji je pustio korjenje, ne može da učestvuje u političkom odlučivanju”, zaključila je ministarka.

Poslije odluke vlade, nacrt ide u Bundestag, i poslije zelenog svijetla poslanika može da stupi na snagu.

Izvor: CdM