ĐUKIĆ: BIJELO POLJE OSTAJE MOJA BAZA, ALI OZBILJAN BIZNIS MORA GLEDATI ŠIRE OD LOKALNOG TRŽIŠTA

Demografski izazovi utiču i na lokalnu ekonomiju, posebno na sjeveru koji ima izražene migracije.

Građanski aktivista Željko Đukić, gostujući na Newsmax Balkans, između ostalog, govorio je o životu i poslu u Bijelom Polju, ali i o realnim ekonomskim ograničenjima sa kojima se suočavaju gradovi na sjeveru Crne Gore.

On je istakao da ostaje da živi u Bijelom Polju i da je taj grad njegova baza, ali je naglasio da se na malom lokalnom tržištu teško može zaraditi veliki novac.

„Bijelo Polje može biti baza, mjesto života, porodice i identiteta, ali ako želite ozbiljan poslovni rast, proizvodi i usluge se moraju prodavati tamo gdje postoji veća kupovna moć i veće tržište“, poručio je Đukić.

Na sjeveru Crne Gore postoji veliki broj uspješnih preduzetničkih inicijativa koje su pokazale da se ozbiljan rezultat ne postiže samo oslanjanjem na lokalno tržište. Mnoge firme iz Bijelog Polja i drugih sjevernih opština razvile su kvalitetne proizvode i usluge, ali su pravi poslovni rast ostvarile tek kada su izašle iz okvira svojih gradova.

Njihovi kupci danas su na primorju, u Podgorici, u regionu, ali i u zemljama Evropske unije. To je, prema Đukićevim riječima, najbolji dokaz da sjever ima znanje, radne ljude i kvalitet, ali da za ozbiljan uspjeh mora razmišljati regionalno i evropski, a ne samo lokalno.

Đukić je u izjavi za VBP portal dodao da prilog tome govore i demografski i ekonomski pokazatelji. Prema konačnim podacima Popisa iz 2023. godine, opština Bijelo Polje ima 38.662 stanovnika, što je 6,2 odsto stanovništva Crne Gore. Prema ranije objavljenim uporednim podacima, Bijelo Polje je 2011. godine imalo 46.051 stanovnika, što znači da je za nešto više od jedne decenije izgubilo više od sedam hiljada stanovnika.

Naglasio je da upravo zbog toga uspješne firme sa sjevera ne smiju zavisiti samo od lokalne potrošnje. Kako je kazao, većina firmi iz Bijelog Polja i drugih sjevernih opština ozbiljniji rast napravila je tek kada je svoje proizvode i usluge počela da plasira u Podgorici, na primorju, u regionu i prema tržištu Evropske unije.

Da je tržište koncentrisano u većim centrima, pokazuju i podaci MONSTAT-a o poslovnim subjektima. U Crnoj Gori je 2025. godine bilo 63.823 poslovnih subjekata, a najveći broj aktivnih firmi registrovan je u Podgorici — 23.607.

Slična slika vidi se i u turizmu. Crna Gora je u 2025. godini ostvarila 2.728.564 dolaska turista i 15.367.166 noćenja, dok je samo Budva imala 884.794 dolaska i skoro pet miliona noćenja. Bijelo Polje je, za poređenje, imalo 5.806 dolazaka i 20.588 noćenja turista.

„To ne znači da treba otići iz Bijelog Polja. Naprotiv. Treba ostati, stvarati, zapošljavati i razvijati ideje ovdje, ali tržište mora biti mnogo šire. Sjever ima ljude, radne navike, ideje i potencijal, ali mora izaći iz lokalnih okvira ako želi ozbiljan razvoj“, zaključio je Đukić.

Njegova poruka je da Bijelo Polje i sjever Crne Gore ne treba posmatrati kao prostor iz kojeg se odlazi, već kao bazu iz koje se posluje prema većim tržištima.