Mnoštvo primjera na sjeveru Crne Gore ukazuju da brojni turistički potencijali, svojevrsni prirodni i arheološki dragulji, nijesu na odgovarajući način stavljeni u funkciju razvija lokalnih zajednica, pa tako ni same države.
O tome svjedoči i lokalitet Torine sa Radmanskom klisurom u opštini Petnjica, koji i pored istraživanja i znatnih ulaganja, nije doživio punu valorizaciju. Tamo se nalazi Zazidana pećina, odnosno utvrđenje, koje je prema ocjeni stručnjaka najvredniji i najbogatiji lokalitet u Crnoj Gori iz doba neolita.
– Radmanska klisura je izuzetan biser prirode, a sami lokalitet Torine izuzetno arheološko nalazište gdje je Polimski muzej sproveo detaljna istraživanja. Uloženo je i dosta sredstava na izgradnji infrastrukture, kako bi se ovo atraktivno mjesto približilo svijetu. Međutim, potrebno je još dosta da se uradi kako bi taj lokalitet postao pravi turistički brend – ističu iz lokalne uprave.
Punu valorizaciju nije doživjelo ni poznato izletište Alipašini izvori nadomak Gusinja. Radi se o najvećem kraškom vrelu u Crnoj Gori, gdje u prosjeku izvire oko četiri kubna metra vode u sekundi, a tokom godine ga posjeti veliki broj ljudi iz zemlje i inostranstva. Međutim, na Alipašinim izvorima ne postoje odgovarajući sadržaji koji bi upotpunili sveukupnu ponudu ovog, između ostalog, čuvenog saborišta, koje se prostire na oko 900 metara nadmorske visine.
– Mnogi posjetici iz čitavog svijeta hrle da posjete Alipašine izvore, jer se ovdje suočavaju sa čudom prirode. Tu se održavaju i čuveni sabori, na kojima se okuplja brojna dijaspora. Ali društvo u cjelini praktično nije ništa uradilo da se na ovom mjestu osmisle odgovarajući sadržaji koji bi upotpunili bajkovitu priču o našoj vodi života. Čak, svako ko dođe vidjeće da je ovaj lokalitet devastiran i da odaje sliku predjela o kom praktično niko ne vodi računa – navode mještani.
Iz kolašinske mjesne zajednice Bare Kraljske tvrde da skoro ništa nije urađeno da se spriječi devastacija područja Komova i da je prekomjernom sječom šume ugrožena prirodna ravnoteža.
– Šuma se nemilosrdno siječe čime su, umjesto očuvanja, ugroženi pašnjaci, izvori, jezera, riječni tokovi, ali i korito rijeke Tare. Pristupni putevi su, takođe, loši, što udaljava turiste od po mnogo čemu atraktivnih mjesta – navode mještani.
Nijesu preduzete potrebne mjere ni za približavanje prirodno-atraktivnih lokaliteta na teritoriji opština Berane i Andrijevica. Tako potrebnu afirmaciju i publicitet nije dobilo Rakovačko Vrelo iznad sela Trešnjeva, poznato po staništu rakova, kao ni vodopad “Skakavac” kod Berana.
– Vodopad “Skakavac” je biser prirode i krajnje je vrijeme da oni koji su zaduženi za razvoj turizma na sjeveru Crne Gore učine nešto da se ovaj vodopad uknjiži u turističke mape kao lokalitet od izuzetne važnosti – ističe mještanin Skakavca.
Posebno neistražena ostala je Bježanska jama nedaleko od sela Konjuhe, za koju mještani tvrde da predstavlja podzemni prolaz do susjedne Albanije.
– Bježanska jama je pećina koja je svojevremno predstavljala sklonište za lokalno stanovništvo u ratnim situacijama. Obiluje izuzetnim ukrasima koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Stari mještani su pričali da njeni podzemni hodnici vode čak do susjedne Albanije. To je jedan fascinantan prizor u netaknutoj prirodi, za koji van našeg sela skoro da niko nije čuo – kazao je predsjednik Mjesne zajednice Konjuhe Tomo Babović.
Teško do Bihor-grada
Na lokalitetu udaljenom desetak kilometara sjeverno od Berana, u međurječju Lima i njegove pritoke Lješnice, nalazi se ostaci ostaci starog utvrđenja poznatog kao Bihor-grad. Do stjenovitog brda Gradina gdje se nalaze ostaci Bihor-grada dolazi se samo pješačkom stazom bez ikakvih obilježja i putokaza da se ovdje nalazi nekadašnja vrlo interesantna naseobina.
– Da područje beranske opštine obiluje atraktivnim i zanimljivim mjestima ukazuje i brdo Gradina na kom se nalaze ostaci starog utvrđenja zvanog Bihor-grad. Radi se o još uvijek nedovoljno istraženom lokalitetu koji je pravi arheološki dragulj i koji može da postane izuzetno privlačna turistička destinacija. Međutim, ovo mjesto je praktično sakriveno od očiju javnosti, jer su bedemi starog grada obrasli šibljem, bez ikakvog obilježja koje bi ukazivalo da se tu nalazila izuzetno zanimljiva naseobina – kazali su iz NVO “Gradina”.
Izvor: Dan

Povezani članci
BIJELO POLJE: OBUSTAVLJEN POSTUPAK PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU, KOMPANIJA „ELAS“ ODUSTALA OD KAMENOLOMA NA OBERU
MONTEDIH SME DAY U BIJELOM POLJU: DIGITALNA I ZELENA TRANSFORMACIJA KAO PRILIKA ZA RAZVOJ MSP
OSI I KORISNICI DOMA STARIH UŽIVALI PORED BISTRICE