Vijesti iz Bijelog Polja

Građani su nam na prvom mjestu!

IZ BJELOPOLJSKOG SEKRETARIJATA ZA INVESTICIJE ODLUČILI DA PAVIĆA POTOK STAVE POD KONTROLU

IZ BJELOPOLJSKOG SEKRETARIJATA ZA INVESTICIJE ODLUČILI DA PAVIĆA POTOK STAVE POD KONTROLU

Poplava koja se desila krajem prošle godine bila je strašna. Bilo me je strah za ljudske živote, ali će to možda natjerati one koji o svemu moraju da razmišljaju da shvate da je vrag odnio šalu i da se nešto hitno mora preduzeti, kaže Ranko Krkalović, predsjedik MZ Rakonje.


Vodotok Pavića potok je rak-rana bjelopoljske opštine. Poslednjih godina tri puta se ovaj potok, koji izgleda mali, usljed obilnih kišnih padavina izlivao. Dostizao ogromne razmjere i stvarao ogromne nevolje stanovnicima ovog kraja. Poslednji put poplave su se desile krajem prošle godine kad je bila i najteža situacija. Kad su kuće i životi stanovnika naselja Pavića potok bili ugroženi. Porodica Predraga Koraća tada se morala iseliti iz svoje kuće, koja je bila u vodi, i utočište naći u privatnom smještaju.

Sekretar Sekretarijata za investicije Mensur Hajderpašić kaže da su oni ušli u rješavanje problema Pavića potoka koji je stvarao ogromne nevolje, te da očekuje da uskoro krene druga faza radova.

– Za prvu fazu radova na uređenju Pavića potoka završena je projektna dokumentacija i izabran izvođač radova. Projekat je uradila firma “Intesa grupa”. A reviziju Institut za razvoj i istraživanje u oblasti zaštite na radu. Izvođač je bila firma “Arhi biro” iz Budve. Nadzorni organ “Arh i duša” iz Bijelog Polja. Nakon te prve faze, kad smo pomislili da će se sve završiti, propala su nam tri tendera za izvođača radova u drugoj fazi.


Na četvrtom raspisanom tenderu javila se firma “Nikos kop” iz Berana. Sa njima smo potpisali ugovor o izvođenju radova, koji će biti vrijedan oko 80. 000 eura. Očekujemo da čim to vremenske prilike dozvole započnemo drugu fazu radova i trajno riješimo problem Pavića potoka – kaže Hajderpašić.


Sa druge strane, predsjednik Mjesne zajednice Rakonje, kojoj Pavića potok pripada, Ranko Krkalović kaže da su punih 12 godina, koliko je on u mandatu, zapostavljeni i zaboravljeni od lokalne uprave.


– Konkretno za Pavića potok i samom sebi postao sam dosadan koliko tražim da se problem riješi. Svake godine po istom tragu. Uvijek se nađe nešto preče. Poplava koja se desila krajem prošle godine bila je strašna. Bilo me je strah za ljudske živote. Ali će to možda natjerati one koji o svemu moraju da razmišljaju da shvate da je vrag odnio šalu i da se nešto hitno mora preduzeti. Inače, plašim se da bi sledeća velika kiša i poplave mogli da budu kobni – upozorava Krkalović.

Kuća porodice Korać više nije za upotrebu.

Predrag Korać kaže da je sa svojom porodicom doživio pravu golgotu, da su spasavali praktično žive glave. Da su ih vatrogasci sa sprata kuće izvlačili pomoću čamaca i da je sve ličilo na neke strašne scene koje se samo gledaju u filmovima.

– Ogromna je materijalna šteta. Kuća praktično više da nije za upotrebu. Očekujem da se šteta nadoknadi i da dobijemo neke pristojne uslove za život – kaže Korać, dok Rajo Rabrenović, čija je kuća malo niže u naselju ipod magistrale i nadvožnjaka. I koji je takođe imao ogromne probleme i pretrpio veliku štetu, kaže da očekuje da se konačno nešto uradi da mogu da spavaju mirnim snom.

– Strašno je kad voda krene da se uliva u kuću, a ne možete je zaustaviti. Problem je i brdo iznad naših kuća koje svaki put pod naletima vode prijeti da se obruši na moju i komšijsku kuću i da ugrozi magistralni put i željezničku prugu – navodi Rabrenović.

Krkalović podsjeća da svi dosadašnji radovi, kojih je, kako kaže, bilo, ali sve kako je istakao, daleko od očiju javnosti i nekog boljeg nadzora, nijesu urađeni kako treba.

– Smatram da su ti radovi u prvoj fazi odrađeni na katastrofalan način. I da su oni uzrok ovih velikih nevolja sa poslednjim poplavama. Nije mi jasno da se ovako ozbiljan poduhvat, koji ovim ljudima znači život i očuvanje kuća i imanja radi na tako proizvoljan način. Nadležne opštinske strukture nikada se nijesu dosjetile da pozovu nas iz mjesne zajednice da se makar konsultuju šta i kako treba uraditi – naglašava Krkalović.

Izvor: Dan
Novinar: Milovan Novović