SUMNJE DA CIJENE HRANE U CRNOJ GORI ‘DIŽE’ DOGOVOR TRGOVAČKIH LANACA
U poslednje tri godine cijene namirnica porasle su u Crnoj Gori za 43 odsto, pokazuje zvanična statistika.
Uporedo sa rastom cijena hrane višestruko je rasla i zarada četiri od pet velikih trgovačkih lanaca: Voli, HD Laković, Idea-Franca i Aroma.
Vlasnici četiri lanca su samo u 2022. godini zaradili 20 miliona eura.
U Crnoj Gori se, prema zakonu od 2006., cijene na tržištu slobodno formiraju.
Iako bi trgovački lanci trebalo da budu jedni dugima konkurencija, cijene namirnica i proizvoda poput soli, šećera, ulja, brašna i sl. koje najviše koristi prosječno domaćinstvo, gotovo su istovjetne u marketima ovih lanaca.
Dogovaranje oko cijena i marži zabranjeno je Zakonom o zaštiti konkurencije.
Istovjetne cijene mogu upućivati na sumnju dogovora između konkurenata na tržištu, kaže za Radio Slobodna Evropa Andrej Plahutnik, slovenači stručnjak i nekadašnji šef projekta Evropske komisije za pomoć srbijanskoj antimonopolskoj komisiji.
Koliko su zaradili najveći?
Analiza finansijskih iskaza pokazuje da je lanac “Voli” 2022. godine petostruko uvećao profit u odnosu na 2020. “Franca” je utrostručila milionsku zaradu, a HD Laković udvostručio milionski profit sa 2.5 miliona, na preko pet miliona eura.
“Aroma” je iz milionskog minusa došla do skoro milion eura u plusu.
Prema bilansima uspjeha kompanija, u koje je RSE imao uvid, u poslednjih pet godina njihovi vlasnici su zaradili 60 miliona eura.
SUMNJE DA CIJENE HRANE U CRNOJ GORI DIŽE DOGOVOR TRGOVAČKIH LANACA
Najviše je profitirao vlasnik kompanije “Voli”, Dragan Bokan, skoro 29 miliona. U stopu ga prati Komnen Laković sa zaradom od 22 miliona, a na trećem mjestu je Hilmija Franca, sa oko sedam miliona profita.
Za to vrijeme u Crnoj Gori je hrana nekoliko puta poskupila.
Prvo zbog pandemije, godinu kasnije zbog povećanja plata kroz program “Evropa sad”, nakon toga zbog nestašica hrane na tržištu usled ruske invazije na Ukrajinu.
Epilog je da su cijene pojedinih namirnica u crnogorskim marketima značajno skuplje nego u zemljama okruženja.
Da li cijene hrane diktira dogovor trgovina?
Andrej Plahutnik smatra da potencijalni dogovor između učesnika na tržištu ne može biti unaprijed isključen, ali napominje da bez ozbiljne analize nije moguće donijeti bilo kakve zaključke.
Kaže da je prije donošenja bilo kakvih zaključaka potrebno analizirati uzroke za tzv. jedinstvene ili istovjetne cijene.
“Kod ovakvih proizvoda nije neobično da su cijene istovjetne ili sa izuzetno malim razlikama, a razlog može biti u uobičajeno malom prostoru za marže, koje obično utiču na konačnu cijenu. Ali u svakom slučaju moraju se analizirati cijene u redovnoj (ne akcijskoj) prodaji.”
On ističe da se redovno mora pratiti povećanje cijena u prodaji u odnosu na kretanje cijena na berzama i kod velikih proizvođača, ali i u odnosu na carinske i akcizne politike.
Baš o tom odnosu cijena govorio je u oktobru bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović ističući da trgovački lanci nijesu smanjili cijene namirnica kada je njegova Vlada smanjila akcize na gorivo.
Zbog toga je vlasnike trgovačkih lanaca nazvao “crnogorskim oligarsima” i optužio ih za najveće marže u Evropi.
“Enormne marže i profiti koji se vide u bilansima pokazuju da nikad veći nisu bili prihodi maloprodajnih lanaca, koji drže 85 odsto tržišta u Crnoj Gori”, rekao je Damjanović.
Uprkos optužbama Damjanovića, Agencija za zaštitu konkurencije nije kontrolisala kompanije Voli, Laković, Idea-Franca i Aroma, piše u odgovorima na upit RSE.
Navode i da nije bilo prijava protiv tih kompanija.
Da li cijene hrane diktira dogovor trgovina?
Andrej Plahutnik smatra da potencijalni dogovor između učesnika na tržištu ne može biti unaprijed isključen, ali napominje da bez ozbiljne analize nije moguće donijeti bilo kakve zaključke.
Kaže da je prije donošenja bilo kakvih zaključaka potrebno analizirati uzroke za tzv. jedinstvene ili istovjetne cijene.
“Kod ovakvih proizvoda nije neobično da su cijene istovjetne ili sa izuzetno malim razlikama, a razlog može biti u uobičajeno malom prostoru za marže, koje obično utiču na konačnu cijenu. Ali u svakom slučaju moraju se analizirati cijene u redovnoj (ne akcijskoj) prodaji.”
On ističe da se redovno mora pratiti povećanje cijena u prodaji u odnosu na kretanje cijena na berzama i kod velikih proizvođača, ali i u odnosu na carinske i akcizne politike.
Baš o tom odnosu cijena govorio je u oktobru bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović ističući da trgovački lanci nijesu smanjili cijene namirnica kada je njegova Vlada smanjila akcize na gorivo.
Zbog toga je vlasnike trgovačkih lanaca nazvao “crnogorskim oligarsima” i optužio ih za najveće marže u Evropi.
“Enormne marže i profiti koji se vide u bilansima pokazuju da nikad veći nisu bili prihodi maloprodajnih lanaca, koji drže 85 odsto tržišta u Crnoj Gori”, rekao je Damjanović.
Uprkos optužbama Damjanovića, Agencija za zaštitu konkurencije nije kontrolisala kompanije Voli, Laković, Idea-Franca i Aroma, piše u odgovorima na upit RSE.
Navode i da nije bilo prijava protiv tih kompanija.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Povezani članci
WC ŠOLJA IZ TOALETA SA PRVOG SPRATA VIŠEG SUDA U PODGORICI, PROPALA U KRIVIČNU PISARNICU
VIDEO: VODOPAD SKAKAVICA ODSJEKAO PRILAZ SELU, VODA ODNIJELA HRANU, DRVA
POPLAVE U BIH: IMA ŽRTAVA, VELIKI BROJ POVRIJEĐENIH I NESTALIH, BUJICE NOSE MOSTOVE I AUTOMOBILE