BIJELO POLJE: BAŠTINA KULTURNO PROPADA

BIJELO POLJE: BAŠTINA KULTURNO PROPADA

Samo jedan mali metalni kontejner, sa tri prostorije i toaletom, bio je dovoljan da se smjesti uprava, radnici i sva pokretna baština Muzeja u Bijelom Polju, koju čine i sedam zbirki sa statusom kulturnog dobra Crne Gore. Na licima radnika i upravnika Muzeja Željka Raičevića ovih dana može se čitati samo ozlojeđenost, jer su bukvalno pet metara odijeljeni od zgrade ustanove u koju ne mogu da se usele ni nakon tri i po godine, kad je počela njena rekonstrukcija, koja će državu koštati oko 300. 000 eura.

Radovi su obuhvatali unutrašnje i spoljašnje uređenje muzejske zgrade. Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) odbila je prijem radova, tvrdeći da su nestručno i nekvalitetno izvedeni, suprotno projektu i muzeološkim standardima. Inspektorka za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove Dragana Bošković-Drobnjak je Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju minule nedjelje podnijela krivičnu prijavu protiv prof. dr Ilije Laloševića i prof. dr Gorana Radovića zbog „oštećenja zgrade Muzeja u Bijelom Polju, čime su počinili krivično djelo iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore“.

Lalošević je bio zadužen za konzervatorski nadzor, a Radović je bio rukovodilac konzervatorskih radova, a preko svojih pečatiranih i potpisanih izjava, zajedno sa svim učesnicima u projektu, garantovali su da su konzervatorski radovi na Muzeju u Bijelom Polju izvedeni u skladu sa glavnim projektom, Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, posebnim propisima i pravilima struke. Razloga za zabrinutost imaju i svi ostali učesnici u projektu, jer je inspektorka uputila inicijativu za postupanje i urbanističko-građevinskoj inspekciji.

Ništa manje briga ovih dana nemaju ni Ministarstvo kulture i medija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, koji su, u saradnji sa Opštinom Bijelo Polje, finansirali radove u okviru zajedničkog projekta „Jačanje sistema upravljanja kulturnom baštinom“. So na ranu dodatno im je dolio i izvještaj inženjerke arhitekture Katarine Nikolić-Krasan, koju je angažovao UNDP, kako bi utvrdila stepen i kvalitet izvedenih radova. I ona je u detaljnom izvještaju, kao i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, konstatovala brojne nedostake i propuste.

Glavni projekat rekonstrukcije Muzeja uradila je Enforma d.o.o. iz Kotora, a projekat je revidovao ALL-ING d.o.o. takođe iz Kotora. Izvođač radova je Program d.o.o. iz Nikšića, a u konzorcijumu sa Studiom Prostor d.o.o. i Decom Montenegro d.o.o. iz Podgorice. Za stručni nadzor je angažovana Arhitektura Aurea d.o.o., takođe iz Podgorice. I šta im je to Uprava za zaštitu kulturnih dobara zamjerila tokom pregleda radova, za koje su svi ostavili potpisane i pečatirane izjave da su urađeni po svim pravilima struke i najvišim standardima, te da je objekat podoban za upotrebu?

Radovi su obuhvatali popločavanje, fasadu, stolariju, pod, plafon, krov, unutrašnje uređenje i druge aspekte. U izvještajima se navode brojni propusti, uključujući nepravilnosti u materijalima i izvođenju, kao i odstupanja od projekta.

– Ulazna vrata (štok i krila) su projektom predviđena od punog hrastovog masiva, sa kvalitetnim okovom i sigurnosnom bravom, a izrađena su od čamovine i evidentna su odstupanja u svemu navedenom u odnosu na priloženi detalj šeme stolarije. Odbojnik za kišu na prozorima je izrađen od aluminijuma, a potrebno ga je bilo izraditi od drveta. Na prozorima nijesu postavljeni potprozornici, solbanci. Prozorske rešetke od kovanog gvožda nijesu adekvatno konzervatorski tretirane i nijesu fiksirane, već prislonjene u prozorski otvor. Podstrešnica je neadekvatno i nestručno izvedena (način slaganja, spojevi, užljebljenje, obrada, klinčenje…) – navodi se u izvještaju Uprave.

Pored toga, izvještaji ukazuju na neusklađenost i neslaganje između projekta i izvedenih radova, a mnogi aspekti su ocijenjeni kao nekvalitetni i neadekvatni. Postavlja se pitanje odgovornosti svih učesnika u projektu, uključujući izvođače, nadzor i konzervatore.

Ministarstvo kulture i medija obezbijedilo je Glavni projekat rekonstrukcije objekta Muzeja u Bijelom Polju, sa projektom unutrašnje arhitekture, dok je prostupak za izbor izvođača radova i stručni nadzor sproveo UNDP. Za ovaj projekat, kako je saopšteno nakon posjete Vlaović Muzeju, u septembru prošle godine, sredstva u iznosu od 298. 580. 50 eura su obezbijedili Ministarstvo kulture, UNDP i Opština Bijelo Polje. Sa druge strane, u Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekata od kapitalnog značaja za kulturu, koju je usvojila prethodna Vlada, navodi se da je vrijednost radova 360. 000 eura.

Svi učesnici u projektu tvrdili su da su radovi izvedeni prema propisima, ali izvještaji inspekcije i stručnjaka ukazuju na ozbiljne nepravilnosti. Trenutno se traže rješenja kako bi se problemi otklonili i Muzej otvorio za javnost.

Iz Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori nijesu konkretno objasnili koja je tačno bila njihova uloga u rekonstrukciji Muzeja u Bijelom Polju. Tvrde da nijesu uložili ni euro u projekat rekonstrukcije, te da su novac za izvođenje radova obezbijedili Ministarstvo kulture i medija i Opština Bijelo Polje. Međutim, u dokumentaciji u koju je Pobjeda imala uvid, nalazi se i ugovor UNDP-a i izvođača radova Program d.o.o., iz 2020. godine, vrijedan 186. 916 eura i odnosi se na započinjanje rekonstrukcije Muzeja. Takođe, u dokumentaciji je ugovor UNDP-a i firme Program, vrijedan 67. 656. 24 eura, a odnosi se na nabavku namještaja i električnog osvjetljenja za Muzej. Taj ugovor je 8. jula prošle godine, u ime UNDP-a, potpisala Daniela Gasparikova, a u ime firme Program Tomislav Žižić. Takođe, među dokumentacijom je ugovor između UNDP-a i ALL-ING iz Podgorice, vrijedan 4. 500 eura, koji su potpisali Daniela Gasparikova i direktorica ALL-ING-a Aleksandra Vučković-Otašević, u julu 2022. godine, a odnosi se na nadzor nad opremanjem Muzeja.

Izvor: Pobjeda

Novinar: S. Vasiljević

Foto: S. Vasiljević