BIVŠI RADNICI FIRME “IMAKO” TRAŽE OTPREMNINE I PROVJERU PRIVATIZACIJE

BIVŠI RADNICI FIRME “IMAKO” TRAŽE OTPREMNINE I PROVJERU PRIVATIZACIJE

Skupštinska Komisija za kontrolu postupaka privatizacije donijeće zaključke u vezi sa privatizacijom firme “Imako” Bijelo Polje i zahtjevima bivših radnika koji traže otpremnine i poslati ih nadležnim državnim institucijama koje će dati rješenje za probleme radnika.

Članovi Komisije juče su imali sjednicu u vezi sa privatizacijom firme “Imako”, na kojoj su radnici iznijeli svoja zapažanja u vezi sa stečajem i privatizacijom te nekad državne firme koja je zapošljavala 800 lica. Osim toga, bivši radnici su govorili i o Zakonu o obeštećenju bivših radnika metlaskog sektora, prema kojem oni nisu mogli da dobiju otpremnine, a u metalskom sekoru su decenijama. Oko 1.150 radnika iz metalskog sektora je i tužilo tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja, koje je vodio Jakov Milatović, ali su izgubili spor.

Predstavnik bivših radnika Drago Zeković kazao je da je stečaj u “Imako” uveden 2006. godine, da su imali preko 17 hektara imovine, predstavništva u Beogradu, Banjaluci, Skoplju, da su bili podružnica “Radoja Dakića” i da pored svega toga radnici nisu isplaćeni po socijalnom programu iako je za to bilo novca.

– Uveli su nam stečaj i ostali smo bez svih prava. Od 2006. godine smo se obraćali nadležim organima i sve vlade su bile nijeme na naše zahtjeve. A na dan stečaja tadašnje poslovodstvo je zadužilo firmu tri miliona, dok je za vrijeme plana reprogramiranja država uplatila 350 hiljada. Gdje je završio taj novac nije nam poznato – rekao je Zeković na sjednici Komisije za kontrolu privatizacije.

Donijeće zaključke i poslati urgencije

Predsjednik Komisije Uglješa Urošević (PES) je saopštio da je odraz upravljanja i patriotizma to što fabrika sada ima 12, a imala je nekad 800 radnika.

– Sve ćemo analizirati u narednih 20 dana, donijeti zaključke, a potom poslati urgencije ka drugim institucijama. Imaćemo odgovor da li je moguće riješiti vaše probleme i uvažiti vaše zahtjeve. Pored “Imaka”, ima još fabrika sa sjevera koje su slično prošle – rekao je Urošević.

Zeković je tražio da Komisija sasluša članove stečajne uprave i provjeri kako su radili i trošili novac.

– Rukovodstvo je imalo namjeru da novac nenamjenski troši, a ne da fabriku osposobi. Nestručnim radom doveli su firmu do propasti. Umjesto ponovnog pokretanja proizvodnje, prodali su fabriku našem kolegi u bescjenje. Nastavili sa slanjem radnika na biro, uz otpremnine od 30 hiljada. S tim što su radnici i stručni kadar dobili po sedam hiljada, a rukovodstvo 30 hiljada eura. Takođe, radnici koji su ostali glasali su za plan reprogramiranja, a ne klasični stečaj, što je omogućilo opstanak rukovodstva koje je nastavilo sa pljačkom imovine “Imaka” – kazao je Zeković.

Istakao je da mašinski inženjeri iz “Imaka” sada imaju 450 eura penzije zbog propusta u privatizaciji i bogaćenju pojedinaca.

– Treba ispitati rad stečajne uprave, poslovodstva “Imaka” jer su rasprodavali imovinu u bescjenje, radnike ostavljali bez posla, a sebi pribavljali korist, odnosno uzimali otpremnine dva puta – poručio je Zeković.

Izvor: Dan

Novinar: Milovan Novović