KAMENI MOST KULTURNO DOBRO

zuzetno arhitektonsko djelo iz

vijeka na rijeci Bistrici kod Bijelog Polja i stara karavanska saobraćajnica postaju pješačka zona.
Viševjekovni simbol istorijskog i infrastrukturnog nasljeđa bjelopoljskog kraja, most na Bistrici, u mjestu Lozna Luka, biće proglašen kulturnim dobrom od lokalnog značaja i pretvoren u pješački most.
Prije nego što se donese rješenje o zaštiti, Uprava za zaštitu kulturnih dobara objavila je poziv svim vlasnicima katastarskih parcela na kojima se prostire to buduće kulturno dobro, zajedno sa svojom zaštićenom okolinom, da se nakon uvida u Elaborat o valorizaciji nepokretnog dobra – Most na Bistrici, izjasne u periodu od 8. do 15. februara.
Odluka o zaštiti, kako proizilazi iz Elaborata, potvrđuje njegovu neprocjenjivu vrijednost, koja se ogleda u bogatoj istoriji, jedinstvenoj arhitekturi i viševjekovnoj tradiciji. Prema pretpostavkama, most je izgrađen krajem 17. ili početkom 18. vijeka, kao dio karavanske putne infrastrukture, koja je vodila kroz središnji dio današnje Crne Gore ka Sarajevu na jednoj i Skoplju na drugoj strani.
Bistrica je pitomo dolinsko selo, udaljeno dvadesetak kilometara od Bijelog Polja. Sa sjeverne strane selo nadvisuje Đalovića klisura, zajedno sa istoimenom pećinom (Pećina nad Vražjim firovima) i izvorom Bistrice. Rijeka silazi u dolinu, presijeca selo i nekoliko kilometara dalje se uliva u Lim. Prije Drugog svjetskog rata, u Bistrici je instalirana prva hidrocentrala.
Most na Bistrici predstavlja jedan od najupečatljivijih spomenika iz perioda osmanske dominacije. Prema legendi, sagradio ga je neimar Proko, najstariji među prekolimskim neimarima. Priča kaže da je Proko pribavio novac za gradnju mosta nakon što je, u noćnoj straži, ubio i opljačkao nepoznatog hajduka, a potom je nastojao da otkupi svoje grijehe podizanjem mosta na mjestu zločina.
Postoje i saznanja da je prvobitni most na Bistrici izgrađen u antičkom periodu, pa se u pojedinim istorijskim zapisima naziva Rimski most na Bistrici.
Most je krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka saniran, ojačan i proširen za potrebe redovnog kolskog saobraćaja. U njegovoj blizini, prilikom rekonstrukcije putne infrastrukture, napravljen je novi most, koji sada predstavlja saobraćajnu vezu desne obale rijeke sa Bijelim Poljem.
Njegovu zaštitu prije pet godina predložio je inženjer mašinstva Kemal Zoronjić, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je prihvatila njegovu inicijativu.
Most na Bistrici, dug oko 25 metara, izgrađen je na stabilnim i nešto višim obalama bistričke doline. Originalno gazilište, široko oko 3,2 metra, i dalje zadržava svoju autentičnost, dok je dodatno proširenje od oko 0,8 metara izvedeno tokom sanacije prije pola vijeka.
Stručni tim, koji je formirala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nedavno je izradio temeljnu analizu stanja mosta i njegove neposredne okoline. Na osnovu nalaza, predviđene su konkretne konzervatorske mjere, usmjerene ka vraćanju autentičnog izgleda mosta.
U okviru konzervatorskih radova, biće uklonjene betonske i asfaltne podloge, kao i proširenja gazilišta i ograda mosta, kako bi se prezentovao autentični izgled mosta i njegovih rubnih dijelova.
Preuređen u pješačku stazu, zajedno sa neposrednim obalama kao pješačkim zonama, most će moći da se koristi u kulturne, zabavne, rekreativne i sportske svrhe, pri čemu, kako se navodi u Elaboratu, neće biti umanjene naslijeđene vrijednosti mosta.
U sklopu zaštite, biće obuhvaćena i neposredna okolina mosta, površine 7.678 metara kvadratnih, dok će površina budućeg kulturnog dobra iznositi 683,32 kvadrata.
Izvor: Vijesti
Novinarka: Jadranka Ćetković