POTENCIJALNA ZABRANA TIKTOK-A U CRNOJ GORI: NAĆI NAČIN DA SE UKLONI SPORNI SADRŽAJ

POTENCIJALNA ZABRANA TIKTOK-A U CRNOJ GORI: NAĆI NAČIN DA SE UKLONI SPORNI SADRŽAJ

Treba li Crna Gora da zabrani tu društvenu mrežu? Posebno imajući u vidu da je bilo slučajeva da se djeca povrijede nakon što na Tik Toku odgledaju razne snimke, kao što je bio „Leteći Supermen”

Vlasti susjedne Albanije 21. decembra blokirala su pristup Tik Toku na godinu dana, kako bi „povećali fizičku i digitalnu sigurnost u školama i uticaj koji društveni mediji i angažman djece donose“.

To je učinjeno nakon što je u novembru devetogodišnjeg učenika osnovne škole u centru Tirane nožem izbo njegov vršnjak. Nakon njegovog ubistva, Tik Tokom su kružili snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo.

Treba li Crna Gora da zabrani tu društvenu mrežu? Posebno imajući u vidu da je bilo slučajeva da se djeca povrijede nakon što na Tik Toku odgledaju razne snimke, kao što je bio „Leteći Supermen”.

Treba li čekati da se desi nešto kao u Albaniji ili reagovati prije?

U ovom trenutku ne treba razmišljati o zabrani društvene mreže Tik Tok u Crnoj Gori, već se treba intenzivnije posvetiti upoznavanju i usklađivanju sa međunarodnim zakonodavstvom kako bismo određene odredbe mogli adekvatno primijeniti kroz crnogorsko zakonodavstvo, saglasni su naši sagovornici.

Sporni sadržaj uklanjati u saradnji sa platformama

Iz Ministarstva kulture i medija nezvanično su kazali da njihova ideja nije da se Tik Tok i bilo koja druga društvena mreža potpuno zabrani, jer će se „sjutra“ pojavit nova. Iz tog resora najavljuju realizovanje procedura koje će značiti efikasnu komunikaciju radi uklanjanja štetnog, nezakonitog i spornog sadržaja.

„Poenta je, a to je ono što je predviđeno i Medijskom strategijom, da sa društvenim platformama razvijemo komunikaciju, da imamo ovlašćenu instituciju koja će biti u zvaničnoj komunikaciji sa velikim onlajn platformama kako bi u direktnoj komunikaciji rješavali sve probleme koje se pojave. Definitivno da nam je potreban efektivan mehanizam koji će nam pomoći da sve što je nezakonit sadržaj, u smislu dezinformacija ili sadržaja koji može imati dalekosežne negativne posljedice, mora biti uklonjen u komunikaciji sa društvenim mrežama“, kazali su nezvanično iz ministarstva.

Iz Ministarstva kulture i medija su nezvanično kazali i da će u naredne dvije godine Crna Gora morati inkorporirati novu EU odredbu – Akt o digitalnim uslugama (DSA), koji predviđa saradnju sa društvenim mrežama.

„Društvene mreže će morati da preuzmu određene obaveze i dužni su da na osnovu komunikacije sa zemljama članicama, preko nacionalnih koordinatora, prilagođavaju sadržaj, odnosno da sve što se smatra nezakonitim i spornim sadržajem uklanjaju sa platforme.

Opravdana i neopravdana panika

U Crnoj Gori je u maju 2023. godine preko skupštinskog servisa pokrenuta je peticija „Zabranimo Tik Tok“, koja je u roku od 60 dana sakupila preko 6.000 potpisa, što je uslov da se o njoj razmatra.

“Ova platforma izuzetno loše utiče na našu djecu i omladinu jer ogromnom broju ljudi prikazuje neprimjeren sadržaj. Takav isti sadržaj kreiraju i naši najmlađi u nadi da će postati popularni, što je jedna od pogrešnih vrijednosti koja se na ovoj platformi potencira – popularnost. Djeca bi trebalo da žive dječije živote, da imaju djetinjstvo, da uživaju u svakom danu svog života, a ne da budu ‘popularni’ i da imaju uzore koji ničemu ne mogu da ih nauče”, navodi se u peticiji.

Međutim, ni nakon godinu i po dana skupštinski Zakonodavni odbor još uvijek nije razmatrao ovu peticiju. Odbor treba da odluči na koji način će da formalizuje inicijativu građana, koja bi dovela do predloga zakona ili konsultativnog i kontrolnog saslušanja. Međutim, zakonskim procedurama nijesu regulisani vremenski rokovi u kojima nadležni treba da odgovore na inicijative.

Vuković ističe da svaki medij nosi određene izazove i da se ti izazovi razlikuju u odnosu na jezik samog medija, pa tako i tzv. novi mediji.

„TikTok kao najbrže rastući društveni medij, od 2017. godine naovamo proizvodi i opravdanu i neopravdanu paniku“, navodi on.

„Neopravdana panika – nekada u domenu morala, a češće u domenu moralisanja – je najčešće prisutna kroz agresivan otpor prema novim medijima, pa tako i novim društvenim platformama, ali je to istorijska kategorija, od radija, preko televizije, do raznih savremenih sredstava komunikacije. Međutim, ne treba ignorisati i ono što je, po mom mišljenju, opravdana opreznost kada je riječ o Tik Tok-u, a to su: jednodimenzionalni i površni sadržaji nametnuti samim algoritmom koji forsira lako konzumirajući senzacionalizam, ali i eksploataciju ranjivosti“, rekao je Vuković.

Ti elementi su posebno zabrinjavajući kada je riječ o mlađim korisnicima, jer oni, kako navodi Vuković, često imaju nerazvijene ili nedovoljno razvijene određene aspekte ličnosti i strategije otpornosti, čime lako zapadaju u psihosocijalne probleme, poput normalizacije površnih vrijednosti, iskrivljene percepcije realnosti, grupnog pritiska i socijalne imitacije ili erozije pažnje.

On dodaje da u takvom kontekstu treba sagledavati okolnosti koje se tiču tzv. TikTok izazova, a prethodnih godina ih je bilo niz: Blackout Challenge, Devious Lick Challenge, Fire Challenge, Salt and Ice Challenge, a na našim prostorima se posebno pričalo o Blue Whale (plavi kit) izazovu.

Iz Uprave policije su nedavno ukazali na pojavu globalno popularnog TikTok trenda pod nazivom „Leteći Supermen”, koji je zabilježen i u državama regiona. Riječ je o pojavi koja izaziva zabrinutost zbog potencijalno opasnih, pa čak i dalekosežnih posljedica po zdravlje. Iz policije su upozorili da iako djeluje kao bezazleni vid zabave – imitacija leta Supermena, prisustvo ovog izazova potvrđuje da je želja da se bude „u trendu” na društvenim mrežama podsticaj za rizično ponašanje. Iz Uprave policije su uputili apel roditeljima da sa djecom razgovoraju o opasnostima, nasilju i samodestruktivnom ponašanju koje podstiče pomenuti izazov, kao i sve druge, slične aktivnosti na društvenim mrežama.

Medijsku pismenost prilagoditi digitalnim trendovima

Objašnjavajući ulogu medijske pismenosti u saniranju štetnih posljedica društvenih medija, Vuković ističe da su programi, projekti i teme medijske pismenosti u Crnoj Gori previše tradicionalni ili čak prevaziđeni, a samim tim i neupotrebljivi u prevazilaženju problema sa kojima se suočavamo.

„Naravno da su i tradicionalne teme važne i da o njima treba razgovarati, ali ih moramo sagledavati u novom kontekstu: digitalnih medija, vještačke inteligencije, novih generacija web-a… Kritičko mišljenje, kao najvažniji cilj medijske pismenosti, treba da bude utemeljen na znanju, što znači da mu prethode određene vještine i sposobnosti kojima treba ovladati da bismo mogli kritički da zahvatimo pojave i fenomene savremene medijske kulture“, naveo je on.

Učenici VII, VIII ili IX razreda osnovnih škola u Crnoj Gori od školske 2023/2024. godine izučavaju medijsku pismenost kao izborni predmet.

Vuković dodaje da su interaktivne radionice, međuvršnjačka i transgeneracijska edukacija samo neke od metoda koje se moraju uključiti u programe medijske pismenosti u Crnoj Gori i navodi konkretan primjer.

„Ako su odrasli tu da nauče mlađe korisnike kako da razumiju ili dekonstruišu medijske poruke, siguran sam da bi mlađi korisnici mogli da nauče odrasle kako da koriste Tik Tok. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko onih koji su jako spremni da kritikuju Tik Tok ili onih koji predaju medijsku pismenost, uopšte znaju kako on funkcioniše u praksi, koliko su ga koristili – ne da bi se zabavili, već da bi ga upoznali. Konačno, teme iz oblasti digitalne i medijske pismenosti treba integrisati i u druge predmete, poput informatike, sociologije, psihologije, filozofije, istorije, književnosti, itd“, zaključio je Vuković.
Izvor: Vijesti