DR SEKULIĆ: DVA I PO PUTA VIŠE SRČANIH UDARA TOKOM PANDEMIJE KORONA VIRUSA

Pandemija korona virusa značajno je doprinijela porastu broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, kako zbog same infekcije koja zahvata i srčani mišić, tako i zbog izbjegavanja pacijenata da se jave ljekaru iz straha od infekcije korona virusom, kazala je dr Cvijeta Sekulić, inetrnista kardiolog.

Gostujući u emisiji “Tajne zdravlja” Radija Bijelo Polje, ona je istakla, da je na osnovu prvih studija koje su urađene u vezi sa bolestima srca, primijećeno povećanje srčanih udara u prvih šest mjeseci, za čak 2,5 puta.

“Povećan je i broj kardiovaskularnih bolesti, tromboembolijskih komplikacija, bubrežne insuficijencije i to one akutne. Koja srećom, obično prolazi kada se završi i kovid infekcija. Takođe, u porastu je i broj psihijatrijskih bolesti, od onih običnih depresija i anksioznih stanja. Do teških delirantnih pogoršanja čak i kod onih ljudi koji nijesu imali simptome psihijatrijske bolesti. U suštini, povećan je broj svih bolesti”, naglasila je dr Sekulić, dodajući da će se prave posljedice korona virusa na kardiovaskularni sistem ali i kompletno zdravlje ljudi, moći sagledati tek nakon završetka pandemije i kada se urade prave studijske analzize.

DR SEKULIĆ: DVA I PO PUTA VIŠE SRČANIH UDARA TOKOM PANDEMIJE KORONA VIRUSA

Međutim, kaže doktorka Sekulić, porast broja oboljelih od bolesti srca i krvnih sudova nije samo kod nas.

“ U čitavom svijetu je povećan i raste broj kardiovaskularnih bolesnika, a svaki drugi pacijent umire od neke srčane bolesti. Iako ima djelova svijeta gdje ljudi više vode računa o zdravlju srca i krvnih sudova. U našim uslovima i prilikama broj kardiovaskularnih bolesti, konkretno srčanih i moždanih udara. Plućnih tromboembolija je jako izražen i u stalnom je porastu. To se može dovesti u korelaciju sa ljudima koji su jako gojazni. Jer ne vodimo računa o ishrani, a i svakodnevno smo pod permanentnim stresom, poslednjih deset i više godina. Nemamo vremena za odmor, za druženje sa prijateljima, ne bavimo se dovoljno sportom – čak ni rekreativno. Ne vodimo računa o ishrani, a sve to doprinosi da se broj kardiovaskularnih bolesti povećava”, ističe dr Sekulić.

Doktorka Sekulić naglašava, da se promjenom načina ishrane, fizičkom aktivnošću, prestankom pušenja, kontrolom krvnog pritiska, šećera u krvi i masnoća, može mnogo učiniti za srce i krvne sudove.

Inače, kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok smrti u većini razvijenih zemalja kao i u mnogim zemljama u razvoju. Svake godine, 17,5 miliona ljudi širom svijeta prijevremeno umire od neke bolesti srca i krvnih sudova, među kojima dominiraju srčani i moždani udar.

Repriza emisije “Tajne zdravlja” biće emitovana večeras na talasima Radija Bijelo Polje od 20:15

Izvor: RBP

Autorka: Tanja Dangubić